BIHAĆ Natječaji za stranačke donatore i kupovina mandata, migrantska kriza, nezaposlenost…

Razdoblje između dva lokalna izborna ciklusa u Bihaću obilježio je izbor dva gradonačelnika. Nakon lokalnih izbora 2020. Šuhret Fazlić je kao kandidat Pokreta za modernu i aktivnu Krajinu (POMAK) počeo svoj drugi gradonačelnički mandat. Međutim, dvije godine kasnije na Općim izborima prihvata mandat u Skupštini USŽ, tako da su u veljači 2023. održani prijevremeni izbori za gradonačelnika na kojima je izabran Elvedin Sedić, također kandidat POMAK-a, prenosi Mapa istraživačkih sadržaja.

Krajem 2023. Fazlić, koji je bio i osnivač POMAK-a, prelazi u političku stranku Narod i Pravda (NiP).

Kandidat po mjeri SDA

Podsjetimo, da je jedan od kandidata za gradonačelnika Bihaća na prijevremenim izborima bio i Hamdija Abdić Tigar. Njega je u to vrijeme predložila Stranka demokratske akcije (SDA), što je u to vrijeme na svom službenom Facebook profilu potvrdio tadašnji premijer FBiH Fadil Novalić, koji je u međuvremenu zbog afere Respiratori upućen na izdržavanje zatvorske kazne.

“Sa, ako Bog da, budućim gradonačelnikom Bihaća – legendarnim komandantom i mojim velikim prijateljem Hamdijom Abdićem Tigrom“, prenio je Novalićev status Žurnal u svom tekstu objavljenom u prosincu 2022. godine.

Kandidatura Abdića, koji je u nekoliko navrata osuđivan, pokazala je još jednom kako SDA nastavlja ustaljenom matricom uspostavljenom tokom “najtežih godina s njima”, kada je s koalicijskim partnerima HDZ BiH i SNSD, uspostavila sustav kriminalizacije institucija, stranačkog zapošljavanja, nepotizma, provedbi sumnjivih natječaja, propalih projekata, uništavanja obrazovanja i zdravstva, sve zarad kratkoročnih političkih ciljeva i dugoročnog bogaćenja pojedinaca, onako kako Žurnal godinama o tome piše.

Ugovori za tvrtku koja je najveći donator POMAK-a

Podsjetimo i na Žurnalovo pisanje o ugovorima vrijednim 1,4 milijuna KM koje je Zavod za prostorno planiranje Bihać dodijelio tvrtki Behić-Sanny Boy koja je, prema financijskom izvještaju koji je POMAK dostavio SIP-u, ujedno i najveći privatni donator POMAK-a u 2022. godini.

Direktor Zavoda je kadar POMAK-a Ademir Toromanović, a njegova stranačka kolegica i vijećnica u Gradskom vijeću Bihać Silvana Behić zaposlena je u tvrtki Behić-Sanny Boy, čiji je vlasnik njen brat Sani Behić.

O dobrim odnosima vlasnika tvrtke Behić-Sanny Boy svjedoči i njegova javna podrška kadrovima POMAK-a uključujući i gradonačelnika Bihaća.

Zbog donacija ove tvrtke ranije je Transparency International prijavio je Središnjem izbornom povjerenstvu SDP i POMAK jer su primili zabranjene priloge od kompanija koje su dobivale natječaje od organa izvršne vlasti.

Naime, tvrtka Behić Sanny Boy financirala je SDP i POMAK, a dobivala je, između ostalog, i poslove od Grada Bihaća. Zakonom o financiranju političkih partija zabranjeno je primanje priloga od privatnih kompanija koje su dobivale tendere od izvršne vlasti.

Ova prijava nije spriječila poslovanje Grada Bihaća i gradskih poduzeća s tvrtkom Behić-Sanny Boy.

Snimka o kupovini mandata

Žurnal je u prošloj godini u Općinskom sudu u Bihaću pratio suđenje Razimu Halkiću, SDP-ovom zastupniku u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH. U veljači 2022. objavljena je snimka telefonskog razgovora u kojem Halkić govori o trgovini pozicijama u zamjenu za podršku vlasti, a što je on još tada za medije negirao navodeći da se radi o montaži.

„Najgore je što trenutno od tri čovjeka s kojima razgovaramo neće nijedan. Vildana, Zikrija, Maršal, ni Kantarević... Tri dana sam sjedio po četiri sata s Vildanom. Samo treba jedno od njih četvero da kaže hoću mito i mi damo, hoću ceste i mi damo, hoću bilo što... ali neće ništa...“, može se čuti u audiosnimci objavljenoj u veljači prošle godine.

Halkić je u prvostupanjskom postupku proglašen krivim za trgovinu utjecajem i osuđen je na uvjetnu kaznu, ali je Županijski sud u Bihaću ukinuo ovu presudu i postupak vratio na ponovno suđenje.

Migrantska kriza, nezaposlenost, nesređena infrastruktura...

Impuls portal je u kolovozu 2020. godine sažeo osnovne probleme s kojima se susreće grad Bihać.

Kao jedan od osnovnih problema, sugovornici Impuls portala, tada su naveli migrantsku krizu. Podsjetimo, Bihać je zbog svoje blizine s granicom EU bio pogođen velikim brojem dolazaka i boravaka migranata. U tom razdoblju nisu imali nikakvu podršku institucija BiH.

Osim migrantske krize, dugogodišnji direktor Nacionalnog parka Una Amarildo Mulić tada je za Impuls portal ukazao i na nezaposlenost, ističući da je ekonomija osnovna priča na kojoj se treba raditi.

“Osnova je razvoj ekonomije i ona treba da bude u prvom planu. Realni sektor nije toliko zastupljen i imamo velike potrošače javnih sredstava. Ako nemamo proizvodnju, a povećavamo uslužni sektor, onda dolazi do disbalansa i nemogućnosti da punjenje proračuna ostvari sve one potrebe korisnika proračuna”, izjavio je ranije Mulić.

Još neki od problema koji su spomenuti jesu nesređena infrastruktura i nedostatak novca za održavanje, ali i školstvo.

Politički sastav Gradskog vijeća je šarolik. Osam vijećnika je iz SDA, pet ima POMAK, po tri SDP i NES, NIP dva, SBB, SBiH, Naša stranka i Zeleni pokret BiH po jednog, a tu su i tri nezavisna vijećnika. Proračun za 2024. godinu iznosi oko 46 milijuna, dok je četiri godine ranije bio 33,8 milijuna KM.