BiH za za članstvo u EU mora mijenjati 3 ključna zakona, a ima 14 prioriteta. Koliko smo ispunili?

Prošle su tri godine otkako je Europska komisija objavila mišljenje unutar kojega se nalazi 14 prioriteta koje BiH mora ispuniti na svom putu ka kandidatskom članstvu u EU.

"Unutar političkih kriterija BiH mora uskladiti svoj ustavni okvir sa standardima EU kao i osigurati funkcionalnost institucija koje bi morale biti spremne provesti acquis odnosno implementirati europsku pravnu stečevinu", prenosi Klix.

Potrebno je i unaprijediti izborni proces kao i osnažiti borbu protiv korupcije što se najviše odnosi na kaznena djela pranja novca i terorizam.

BiH bi između ostaloga, trebala reformirati sustav  javne uprave, osigurati poticajno okruženje za razvoj civilnog društva i zaštititi ranjive grupe.

Za objašnjenje napretka BiH na ispunjavanju uvjeta za kandidatski status pitali smo Direkciju za evropske integracije BiH, stručno tijelo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, nadležno za koordiniranje procesa i aktivnosti institucija koje proizlaze iz integracije BiH u Europsku uniju.

"Direkcija surađuje s institucijama na svim razinama vlasti u BiH, a ova suradnja obuhvaća širok spektar aktivnosti od prevođenja pravnih propisa EU, preko usklađivanja propisa s pravnim aktima EU, zatim rada zajedničkih tijela EU i BiH za nadzor provođenja Sporazuma stabilizaciji i pridruživanju, programiranja pomoći EU do obučavanja državnih službenika po različitim pitanjima vezanim za proces pristupanja u EU", kazali su iz Direkcije.

Pitali smo i da li postoje institucije koje ne žele sarađivati sa Direkcijom budući da u BiH određeni dio institucija nužno ne poštuje zakonodavni okvir, a pozato je i da političari odbijaju prisustvovati sjednicama državnog parlamenta kada to nije u političkom interesu njihovih stranaka.

Koliko je do sada urađeno kada je riječ o 14 prioriteta zadanih BiH?

"Poduzet je određen broj koraka koji su važni za rješavanje 14 ključnih prioriteta, ali veći broj suštinskih pitanja i dalje čeka konkretnu realizaciju. Od ranije je poznato da su usvojene izmjene izbornog zakonodavstva vezane za Mostar i da su provedeni lokalni izbori, da je donijeta odluka o ukidanju odredbi o smrtnoj kazni u Ustavu RS-a, da su stvoreni preduvjeti za funkcioniranje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, da su usvojeni Strateški okvir za reformu javne uprave u BiH i Revidirana strategije za rad na predmetima ratnih zločina itd.", objasnili su iz Direkcije za europske integracije.

Smatraju da je sada ključno, nakon što je Europsko vijeće u svojim zaključcima sa zadnjeg sastanka po prvi put izrazilo spremnost da ponudi status kandidata uz realizaciju značajnog seta

"Među tim zakonima su Zakon o javnim nabavkama, Zakon o VSTV, Zakon o sudovima i Zakon o sprječavanju sukoba interesa u institucijama BiH. Konkretne rezultate treba ostvariti najkasnije do jeseni za kada su najavljena zadnja dva redovna sastanka Europskog vijeća za ovu godinu, te kada se očekuje i objava redovnog godišnjeg izvješća Europske komisije o BiH", istaknuli su iz DEI.

Direkcija provodi i istraživanja o stavovima građana u vezi EU i procesa integriranja.

"Podrška građana članstvu BiH u EU je zadnjih godina visoka, te je prema zadnjem istraživanju javnog mišljenja koje je Direkcija provela u srpnju 2021. godine iznosila 80,6 posto. Svi građani BiH, bez značajnih razlika po entitetima, žele u EU jer je smatraju jamcem mira i stabilnosti te zbog toga što omogućava slobodno kretanje kako ljudi tako i roba", kazali su.

Posebno ističu da građani podržavaju provođenje reformi, a da su za najveći broj njih najvažnije reforme u oblasti borbe protiv korupcije i reforme sudstva.

"Politizacija procesa i nespremnost na promjene su prema mišljenju građana najveće prepreke integraciji u EU, a gotovo polovina građana smatra da europski put BiH nema alternativu. Istraživanje za 2022. godinu je u pripremi", naglašavaju iz DEI-a.

Redovan dijalog na tehničkom nivou između EU i BiH se vodi kroz Odbor za stabilizaciju i pridruživanje, sedam pododbora i Posebnu grupu za reformu javne uprave.

Na političkoj razini dijalog se vodi kroz Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje te Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje. Ova zajednička tijela su uspostavljana u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju i njihov zadatak jest nadzor nad njegovom provedbom.

O tome postoji li politička volja za usvajanjem reformi koje bi državu približile članstvu u EU, komentirao je analitičar Haris Plakalo.

"Ono što je sada ključni problem je to što smo mi i unutar izborne godine. Izbori su za neka dva mjeseca. Ne vidim bilo kakvu mogućnost da uradimo bilo što na 14 prioriteta odnosno ta famozna tri zakona koja se u javnosti često spominju. Zapravo je samo potrebno da izvršimo izmjene zakona o VSTV-u, o javnim nabavkama i da usvojimo Zakon o sprječavanju sukoba interesa. Automatski bismo dobili status kandidata jer je 14 prioriteta zapravo nisu uvjet za stjecanje kandidatskog statusa već za započinjanje pregovora između BiH i Europske komisije, tako da mi možemo postupno ispunjavati zahtjeve", kazao je Plakalo za Klix.ba.

Podsjetio je da se unutar potrebnih reformi nalazi mjera ukidanja Ureda visokog predstavnika (OHR).

"Što se sa ove instance čini vrlo nemoguće. Također i uspostavljanje Vrhovnog suda i odstranjivanje stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH, reduciranje entietskoga veta itd. Sve to pokazuje da nismo spremni implementirati ovo što je pred nama. Neke stvari jesu urađene", istaknuo je.

Smatra da urađeno nije dovoljno, te da u tijeku ove godine ne možemo očekivati pomak posebno u smislu različitih pristupa i političke retorike u BiH.