BiH NAPREDOVALA NA LISTI Objavljen index medijskih sloboda za 2023

N. Bačić/Hercegovina.info
Vidi originalni članak

Bosna i Hercegovina skočila je sa 67. na 64. mjesto na globalnoj listi medijskih sloboda koju svake godine objavljuju Reporteri bez granica povodom svjetskog dana medijskih sloboda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema ovome izvješću, mediji u BiH rade u relativno povoljnom pravnom okruženju, ali u ekstremno nepovoljnom političkom i ekonomskom miljeu. Novinari se ne osjećaju sigurno radeći svoj posao. Velike su razlike u medijskim slobodama i u kvaliteti novinarstva u različitim dijelovima zemlje. Od zemalja regije, najbolje su Crna Gora i Hrvatska koje se nalaze na 39. odnosno 42. mjestu a najlošija Srbija koja je 91. na listi.

Rezultati ovoga indexa koji obuhvaćaju 180 zemalja pokazuju kako je situacija "veoma ozbiljna" u 31 državi, "teška" u 42, "problematična" u 55, dok su ocjenu "dobar" dobile 52 zemlje. Drugim riječima, u 7 od 10 zemalja, okruženje za rad novinara je loše.

Norveška najbolja, Sjeverna Koreja najgora zemlja za bavljenje novinarstvom.

Najbolja je situacija za novinare u Norveškoj, i to po sedmi put zaredom. Irska je na drugom a Danska na trećem mjestu.

Najgori uvjeti za slobodno novinarstvo su u Aziji, Vijetnam je na 178. mjestu, Kina na 179. i Sjeverna Koreja na neslavnom posljednjem mjestu. Stanje u ovim zemljama opisano je kao konstantni lov na vještice, zatvaranje neovisnih novinara i redakcija, te izvoz propagandnog sadržaja na globalnu razinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najveći napredak zabilježio je Brazil koji je nakon odlaska Bolsonara s vlasti skočio za 18 mjesta na rang listi.

Izvještaj navodi da je najveći izazov s kojim se medijska scena suočava povećanje industrije lažnih vijesti koja svakodnevno izbacuje nove dezinformacijske sadržaje i alate koji olakšavaju njihovu proizvodnju i distribuciju.

Rat u Ukrajini, umjetna inteligencija i izvoz propagande i lažnih vijesti najveći izazovi.

Rat u Ukrajini i nagli uspon umjetne inteligencije također su navedeni kao značajni čimbenici u tektonskim promjenama na medijskom nebu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rusija koja se nalazi na 164. mjestu pala je za još devet mjesta na Indeksu 2023. Moskva je u rekordnom roku uspostavila novi medijski arsenal posvećen širenju poruke Kremlja na okupiranim područjima u južnoj Ukrajini, dok se oštrije nego ikad obračunala s posljednjim preostalim neovisnim ruskim medijskim kućama, koje su zabranjene, blokirane i/ili proglašene "stranim agentima".

Situacija nije sjajna ni u SAD koje su zbog nekoliko ubojstava novinara pale na 45. mjesto, dok je situacija prešla iz "problematične" do "vrlo loše" u tri druge zemlje: Tadžikistanu (153. mjesto), Indiji (161. mjesto) i Turskoj (165. mjesto). U Indiji je preuzimanje medija od strane oligarha bliskih premijeru Modiju ugrozilo pluralizam, dok je Erdoganova administracija u Turskoj pojačala progon novinara uoči izbora zakazanih za 14. svibnja. U Iranu (177.), žestoko gušenje prosvjeda izazvanih smrću mlade studentice Mahse Amini u policijskom pritvoru dovelo je do još nižih ocjena "društvenog konteksta" i "pravnog okruženja" u zemlji.

Pad medijskih sloboda i u Europskoj Uniji.

Europska Unija generalno je najpovoljnija regija za bavljenje novinarstvom, no i tu se situacija mijenja. Njemačka (21.), u kojoj je zabilježen rekordan broj slučajeva nasilja nad novinarima, pala je za pet mjesta. Poljska (57.), gdje je 2022. bila relativno mirna s gledišta slobode medija, popela se za devet mjesta, dok je Francuska (24.) napredovala za dva. Grčka (107.), gdje su novinare špijunirale obavještajne službe i moćni špijunski softver, i dalje je najniže rangirana u EU. Na regionalnu ocjenu Europa-Srednja Azija također uvelike utječu loši rezultati Srednje Azije. Nekoliko zemalja – Kirgistan (pad 50 na 122. mjesto), Kazahstan (pad 12 na 134. mjesto) i Uzbekistan (pad 4 na 137. mjesto) – pale su zbog porasta broja napada na medije. Konačno, Turkmenistan (176.), gdje su cenzura i nadzor ponovno pojačani nakon što je Serdar Berdimuhamedow, sin odlazećeg predsjednika, izabran za predsjednika u ožujku 2022., i dalje je jedna od pet najnižih zemalja prema Indexu.

Izvješće za Bosnu i Hercegovinu možete pročitati ovdje: https://rsf.org/en/country/bosnia-herzegovina

Vezani članci