BIH NA PRAGU NAJZAGAĐENIJE ZIME Prvi smo u Europi, a drugi u svijetu po smrtnosti djece uslijed zagađenja zraka

Hercegovina.info
Vidi originalni članak

Bosna i Hercegovina je prva u Europi, a druga u svijetu po smrtnosti djece uslijed zagađenja zraka. I prije početka grijne sezone suočavamo se s povećanjem zagađenja zraka. Zbog povećanja emisija štetnih plinova, prije svega u ložištima kućanstava, stručnjaci upozoravaju da je Bosna i Hercegovina na pragu najzagađenije zime. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prizori koji se ponavljaju svake godine. Masovnija upotreba uglja kao energenta za zagrijavanje negativno će utjecati na kvalitetu zraka u našoj zemlji, koji je i u ranijim godinama bio narušen, posebno u zimskim mjesecima, upozoravaju stručnjaci. Tome dodatno pridonosi povećanje cijena i nestašica drugih grijnih energenata. Zagađenje je najizraženije na području Zeničke, Tuzlanske i Sarajevske županije, piše BHRT.

"Mi za 48 sati postajemo jedan od najzagađenijih gradova u cijeloj Europi, i u svijetu. Toliko je jaka naša emisija, kad inverzija napravi poklopac, da mi nemamo što raditi nego smanjiti emisiju, a to je dugoročan problem", objašnjava ekspert za kvalitetu zraka Martin Tais. 

Dugoročan problem, o kojem se priča samo u zimskom periodu. Bez konkretnih mjera i rješenja. Većim dijelom grijne sezone indeks kvalitete zraka u većim gradovima označen je kao nezdrav. 

"Možemo reći da je stanje zaista alarmantno. Pogotovo ako uzmemo u obzir i to da je grijna sezona nešto što traje 6 mjeseci godišnje, minimum. Primjera radi, trenutno je zagađenje česticama PM 2.5, na što sam ja posebno fokusirana, dvadeset sedam i po puta veće u odnosu na referentne godišnje vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije", navodi ekolog Helena Stojić.

Polazna osnova za rješavanje problema je izbacivanje čvrstih goriva iz upotrebe, smatraju stručnjaci.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Zamjena čvrstih goriva, kotlova i peći na ugalj i na drvo s toplotnim pumpama, djelomično kotlovima na pelet, solarnom energijom, te u sustavima daljinskih grijanja korištenje toplotnih pumpi koje bi koristile otpadnu, geotermalnu i pitku vodu. Prema prognozama, time bi se moglo riješiti oko 60 posto ruskog plina koji se trenutno koristi u sustavima daljinskih grijanja", smatra energetski stručnjak Nihad Harbaš. 

Sve su to dobro poznata rješenja, dodaje Harbaš. Međutim, bez dugoročnog plana i konkretnih poteza, siva zavjesa smoga navučena nad bh. gradovima, očito će biti realnost građana i ove, a možda i narednih godina.

Vezani članci