Bez skore ustavne reforme ništa od članstva u NATO-u

Ulazak BiH u NATO vrlo je neizvjestan, iako je početkom prošlog mjeseca predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić predao zahtjev za MAP (Akcijski plan za članstvo u NATO-u). Rasmussen je već tada najavio da će proces ustavnih reformi, nastavak reforme obrane i ispunjavanje uvjeta i ciljeva za zatvaranje OHR-a biti pitanja od kojih će zavisiti ulazak BiH u NATO savez.

Vjeruje se da će iste poruke uputiti i sutra, iako su se bh. vlasti nadale da ustavne promjene neće biti među uvjetima za priključenje NATO-u.

Uz ovaj politički problem, javio se i drugi. Vlasti RS-a najavile su mogućnost raspisivanja referenduma o pristupu BiH NATO-u, što nagovještava da će i ovo pitanje biti iskorišteno za unutarnje političke borbe. Ipak, trenutačno je u procesu približavanja NATO-u najveći problem nedostatak novca za nastavak reforme obrane.

U nacrtu proračuna za iduću godinu za Ministarstvo obrane planirano je 341 milijun maraka, što je za 30 milijuna manje od iznosa koji je tražilo.

Sposobnost države
Kao uvjet za članstvo u MAP-u od države aplikanta se očekuje da ostvari određene ciljeve, kao što je rješavanje svih međunarodnih, etničkih ili teritorijalnih pitanja mirnim sredstvima, uspostava demokratskog nadzora nad oružanim snagama te promoviranje politike slobodnog tržišta.

Traži se i dokaz sposobnost države da doprinese kolektivnoj obrani i novim misijama saveza te da osigura dostatne resurse i sredstva za obranu, kako bi se moglo odgovoriti obvezama koje podrazumijevaju kolektivni ciljevi i napori Sjevernoatlantskog saveza.

(vecernji list)