Bez radova na jugu nema ni gradnje prema Zenici

Vlada Federacije ima namjeru, već na proljeće, nastaviti gradnju autoceste od Kaknja do Bilješeva u središnjoj Bosni niz dolinu rijeke Bosne. Radi se o dionici koridora Vc u dužini od 6-7 kilometara s mostom na rijeci Bosni u blizini Zenice. No, ukoliko ne dođe do dogovora bošnjačkih i hrvatskih političara u FBiH odnosno u Odboru za nadzor realizacije projekta koridora Vc od nastavka gradnje dionice Kakanj - Bilješevo za sada neće biti ništa i strojevi mogu i dalje mirno ležati u garažama. Da je situacija krajnje složena i da je nastavak gradnje autoceste od Kaknja do Bilješeva ozbiljno doveden u pitanje svjedoče i međusobna dopisivanja i optužbe između federalnoga premijera Mustafe Mujezinovića i državnoga ministra prometa i komunikacija Rude Vidovića.

Potreban dogovor

Prvo je premijer Mujezinović koncem prošle godine upozorio svoga državnoga kolegu kako državno Ministarstvo prometa i komunikacija nije nadležno za gradnju koridora Vc te da će Vlada entiteta FBiH nastaviti daljnju gradnju autoceste prema Zenici. Državni ministar Rudo Vidović je u svome odgovoru pokušao strasti smiriti i ublažiti retoriku te pozvao odgovorne ljude u FBiH na dogovor i pronalazak kompromisnoga rješenja. Vidović ne spori da su entiteti pa i županije i općine nadležni za realizaciju projekta koridor Vc, međutim, podsjeća na obveze i nadležnosti države, a one se tiču izrade projektne dokumentacije i gradnju, primjerice, graničnih prijelaza ili mostova na granicama, tunela. I ono najvažnije, država je ta koja potpisuje kreditne zajmove sa svjetskim financijskim kućama. Dakle potreban je dogovor svih strana.
Glavni je problem što Bošnjaci inzistiraju da prioritetno grade dionice autoceste kroz Bosnu prema Zenici i Doboju dok Hrvati traže da se poštuju uvjeti iz kreditnih sporazumna o istodobnom otvaranju radova na četiri dionice u FBiH, odnosno da se otvore radovi i na južnoj dijelu koridora prema Mostaru i Čapljini.

Četiri dionice

Da su u pravu govore i ugovori koje je BiH potpisala s Europskom investicijskom bankom, Europskom razvojnom bankom i Kuvajtskim fondom. Te su financijske kuće, naime, odobrile čak milijardu maraka za četiri dionice autoceste u dužini od oko 130 km – Svilaj – Odžak, Vlakovo –Tarčin,  Počitelj – Bijača, odnosno pod-dionica Počitelj -Zvirovići. Za dvije su dakle dionice Hrvati iznimno zainteresirani jer na jugu zemlje te u Posavini i živi najveći broj toga naroda.
Kako stvari stoje na proljeće definitivno neće biti nastavka gradnje koridora Vc do Bilješeva kako je to zamislio premijer Mujezinović, ako Bošnjaci, odnosno premijer ne popusti i pristane da se otvore radovi i na dionici od Svilaja do Odžaka na sjeveru BiH odnosno od Počitelja do Zvirovića na jugu zemlje. Istina, tamo postoje nesuglasice oko prolaska autoceste kod Blagaja i Počitelja, međutim Rudo Vidović predlaže da konačnu riječ o trasi ipak dadnu stručnjaci, a ne političari.

Odlučiti o lokaciji mosta Počitelj

Vidović predlaže održavanje sastanka Odbora za nadzor projekta koridora Vc, kojim predsjedava državni ministar financija Dragan Vrankić, na kojem bi se usvojili zaključci:
da se potpiše kreditni sporazum s EIB-om za dvije dionice Svilaj – Odžak i Vlakovo –Tarčin u iznosu od 180 milijuna eura i dionicu Počitelj – Bijača 60 milijuna eura. Da bi se ti sporazumi potpisali uvjet je da FBiH odluči o lokaciji mosta Počitelj i o tome zajednički s državom BiH pismeno informira EIB.U tom kontekstu Vidović predlaže Mujezinovću da Odbor za nadzor koridora Vc zaduži državno Ministarstvo prometa i komunikacija za izradu projekta mosta kod Počitelja po kojem bi se taj objekta gradio uzvodno od toga povijesnoga mjesta u Hercegovini. Vidović također predlaže da Federalno ministarstvo prostornoga uređenja izda urbanističku suglasnost za pod-dionicu Zvirovići Bijača u Hercegovini.