BERBA JABUKA U HERCEGOVINI 'Posla ima i izvozit ćemo na rusko tržište, ali ćemo morati uvoziti radnike'

U voćnjacima Milenka Soče u Višićima kraj Čapljine u jeku je berba jabuka. Rane sorte već su obrane i dobrim djelom i plasirane, a sada su na redu one koje nešto kasnije dospijevaju. Berba će se protegnuti sve do konca listopada. Iako je ljetno bilo sušno, velike štete za njegove jabuke nije bilo.

"Situacija je dobra. Rane jabuke smo već obrali, a sada beremo srednjo-kasne sorte. Suša je malo donijela probleme, nekoliko mjeseci nije palo ni kapi kiše. No, mi smo radili navodnjavanje, a onaj tko jabukama daje dovoljno vode sušu i ne osjeti. Stoga, mogu reći kako nije bilo velike štete kada je u pitanju rod i kvaliteta", kaže za Hercegovina.info Miljenko Soče.

Kada je riječ o plasmanu, prošle godine proizvođači iz BiH imali su malu sreću što je EU uvela embargo na izvoz roba u Rusiju.

"Mi planiramo i ove godine izvoziti za Rusiju. No, tu je najveći problem prijevoz koji se kreće od šest do devet i pol tisuća eura ovisno gdje ide i o prijevozniku. To je veliki problem za nas proizvođače koji idemo na to tržište. Naši najveći kupci su Italija, Hrvatska i rusko tržište, uz naravno domaće kupce iz BiH i njega uvijek zadovoljavamo".

Repromaterijal uvelike poskupio, a cijena nije baš zadovoljavajuća.

"Mi bi zadovoljni bili kada bi ta cijena bila i ove godine. Ima dosta jabuke za preradu, ali to nije jabuka koja je propala, nego ona koja se bere, nešto je sitnija i ne odgovara standardima izvoza. Ljudi kupuju i prodali smo nekih 100 tona do sada. Cijena joj je trenutno 0,25 KM. To nije zadovoljavajuća cijena i ona ne prati poskupljenja repromaterijala. Sve je otišlo na gore za deset puta. No, što ćemo, to je naša realnost i zato poljoprivreda jest tu gdje jest", ističe Soče.

Milenko Soče / FOTO: Screenshot/YouTube/RTV HB

Kao i brojni u BiH i Soče muku muči s radnom snagom.

"Vrlo teško. Kao i kod svih drugih i kod nas je to veliki problem. Mi u narednom razdoblju planiramo napraviti jedan objekt za smještaj stranih radnika, ukoliko se to bude pravno reguliralo u državi. Ukoliko to bude moguće uvozili bi strane radnike. To je nažalost naša budućnost. Mladih ljudi nema. Nas je u obitelji bilo osmero djece, u razredu nas je bilo 18, a sada u istom selu nemate niti jednog prvašića. S druge strane Općina Čapljina na Zavodu za zapošljavanje ima 3600 ljudi, ali ne možete naći nekog da želi ovo raditi. Nama određeni broj ljudi treba tijekom cijele godine, a dio njih tijekom šest mjeseci, od svibnja do studenog. Imamo 440 hektara neto nasada i za sve to u prosjeku je potrebno oko 100 ljudi", kazao nam je naš sugovornik.

I na plantaži ovog poljoprivrednika sezonu izvlače radnici iz Istočne Hercegovine, baš kao i kod proizvođača mandarine u dolini Neretve. Dnevnice se kreću između 50 i 75 KM, a s obzirom na uvozni lobi i nižu cijenu domaći proizvođači se jednostavno ne mogu nositi s onima iz zemalja EU koji imaju znatno viši standard, ali i brigu i pažnju države.