Aždaja koju ne možete nahraniti: 'Platformaše zanima samo dominacija u BiH'

Na nivou BiH to ne mogu, a bez dominacije neće pristati ni na kakav Vijeće ministara.

Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić. On je kazao da sa tim ciljem platformaši nude drugačiji način formiranja Vijeća ministara nego što je do sada bio slučaj.

"Oni predlažu promoviranje građanskog principa u kojem se na površini dobija građanski princip "jedan glas, jedan čovjek", a ispod površine majorizacija jednog naroda. Jasno je da to ne može da prođe kroz formalnu ustavnu reformu, jer se oko toga neće saglasiti ostala dva naroda. Zato pokušavaju da na mala vrata provuku ustavnu reformu", rekao je Radojičić.

- Kako komentirate novi neuspjeli sastanak lidera šest stranaka posvećen formiranju Vijeća ministara BiH?

Očekivanja nisu bila prevelika, jer se između dva sastanka ništa krupno nije desilo. Formirana je vlast u dvije županije u FBiH, ali nije raspetljan federalni nivo i ta kriza se preslikala na nivo BiH. RS je ponovo nudila kompromise i moj osobni stav je da srpska strana u kompromisima malo i pretjeruje, jer je u Brčkom i Sarajevu bilo više ponuda. Sa druge strane imamo narodnu izreku "Aždaju ne možete nahraniti" i očigledno je da federalnoj strani nijedna ponuda nije dovoljna i dok god se ne raspetljaju odnosi između platformaša i dva HDZ-a neće biti novog Vijeća ministara BiH. Interesantna su dva detalja kod tih razgovora. Prvi je da je sada sasvim sigurno da se federalni vladajući blok u potpunosti koncentrira na FBiH i da ih nivo BiH gotovo ne interesuje i da očigledno igraju na novu političku kartu u kojoj će pokušati isprovocirati reakciju međunarodne zajednice. Drugi detalj je da idu na ono što je Lagumdžija na samom startu govorio - takmičenje dva entiteta. Krupan momenat je to što federalni politički estamblišment i federalna većina, sa SDP-om na čelu, očigledno više bitno ne mari za nivo BiH.

- Šta u stvari stranke iz FBiH žele da postignu?

Platformašima odgovara samo ako dominiraju. U federalnoj vlasti su to uspjeli da osiguraju i kontroliraju sve resurse. Na nivou BiH to ne mogu, a bez dominacije neće pristati ni na kakvo Vijeće ministara. Oni pokušavaju da, ne na vrata, već na prozor proguraju ustavne reforme. Način formiranja Vijeća ministara drugačiji od onoga kako se formirao proteklih godina, kako predlažu platformaši, jeste promoviranje građanskog principa, u kojem se na površini dobija građanski princip "jedan glas, jedan čovjek", a ispod površine majorizacija jednog naroda. Jasno je da to ne može da prođe kroz formalnu ustavnu reformu, jer se oko toga neće saglasiti ostala dva naroda. Zato pokušavaju da na mala vrata provuku ustavnu reformu, za što je primjer izbor Željka Komšića u Predsjedništvo BiH i imenovanje federalne vlade. Isto to pokušavaju da učine i prilikom formiranja Vijeća ministara. Ako to ne dobiju, neće biti zainteresirani za nivo BiH i vjerovatno će očekivati intervenciju međunarodne zajednice.

- Koliko je opasna ta želja za dominacijom koja dolazi iz platformaških stranaka?

Opasnost postoji po dvije linije. Prvo, ako Vijeća ministara, predstavljati opasnost po RS. Na to ne smije pristati nijedna stranka iz RS. Drugi važan faktor je ekonomska politika, jer nerješavanje problema u vezi fiskalnog okvira na nivou BiH ili rješavanje na nasilan način ili mimo interesa RS može da ugrozi njenu stabilnost, što bi platformašima odgovaralo.

- Kako komentariate ultimatum SDP-a da budu održani vanredni izbori, ako u idućih deset dana ne bude postignut dogovor o novom Vijeću ministara?

Niko nikog ne može ucjenjivati. Formalno-pravno ne postoji mogućnost raspisivanja vanrednih izbora i za to je neophodno promijeniti Izborni zakon BiH. Čak i pod pretpostavkom da se dogovorimo o izmjenama zakona na izborima se, osim što bi se potrošilo mnogo novca, ništa ne bi desilo. Za pripremu izbora i izborne kampanje bilo bi potrebno nekoliko miliona maraka, a rezultat vjerovatno ne bi bio mnogo drugačiji. Nemamo ništa protiv izbora niti ih se plašimo, ali oni nisu rješenje.

- Kakva su Vaša očekivanja od predstojećih sastanaka političkih lidera iz BiH sa predstavnicima EU u Italiji i Briselu i koje bi teme mogle da budu dominantne?

To je prigoda za njih da se ponovo sretnu i razgovaraju, ali ne vidim da bi se moglo nešto važno desiti. Mislim da bi bilo opasno da bilo ko u RS razmišlja o novim koncesijama koje bi bile ispod onoga o čemu je bilo govora u Brčkom i Sarajevu, jer ako bi se pristajalo na niže koncesije, to bi moglo da ugrozi interese RS. Razgovori o pitanjima u vezi sa europskim integracijama, koji su uvezani u klupko formiranja Savjeta ministara, u četvrtak su ostali potpuno u sjeni. Za dogovor o ovim pitanjima u paketu sa Vijećem ministara šanse su male. Pored svega ne očekujem miješanje međunarodne zajednice, jer se zimus opekla sa formiranjem federalne vlade. Europa je već umorna od BiH.

- Koliko neobjektivni izvještaji visokog predstavnika u najvažnijim međunarodnim institucijama, kao što je Vijeće sigurnosti UN, štete odnosima unutar BiH i iskrivljuju sliku o uzrocima političke krize?

Postaje sve interesantnije pratiti raspravu u Vijeću sigurnosti UN, ne zbog visokog predstavnika, koji ima ustaljen negativan stav o RS, već zbog diskusija zemalja članica Vijeća. Uz već poznat stav Rusije, koja se zalaže za zatvaranje OHR-a, uz blagu evoluciju stava Kine, koji pokazuje izbalansiranost i traži dogovor unutarnjih partnera, Njemačka je prvi put odrazila ne samo svoj, već i stav većine EU, osim Britanije, kojim traži transformaciju OHR-a. Dešava se spora evolucija međunarodnog stava koja je i rezultat politike RS. Iako Amerika i dalje podržava OHR, situacija u vezi BiH postaje interesantnija i daleko od monolita. Ona je raznovrsna sa mnogo različitih stavova i traženja novih puteva. Sjednice Vijeća za implementaciju mira su nekad predstavljale veliki događaj u BiH, a sada malo ko zna datum njihovog održavanja, što govori o tome koliko se promijenila važnost i koliko je OHR nekada bio kralj bez krune, a danas institucija sa kojom međunarodna zajednica ne zna što će.

- Kako komentirete odbijanje OHR-a da na zahtjev predsjednika RS Narodnoj skupštini RS dostavi izvješće o radu?

RS je potpisnica Dejtonskog sporazuma i iz tog čisto pravnog razloga proizlaze akcije kao što je ova. Na osnovu pravne podloge RS želi da crpi sve što joj pripada. Visoki predstavnik ne shvata to tako i bio bi iznenađen da i u nekom budućem periodu uputi RS to izvješće na uvid i razmatranje.

- Kako ocjenjujete dosadašnji tijek strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa BiH i vrlo konkretne preliminarne preporuke Evropske komisije koje su date poslije sastanka u Sarajevu?

Preporuke iz druge runde su korak naprijed u pogledu onoga što RS traži, jer su prihvaćene njene pojedine teze i stavovi, iako ne na ovom nivou na kojem smo to tražili. Nakon dva sastanka jasno je ko gdje ide. RS traži suštinsku reformu pravosuđa, a FBiH, zajedno sa institucijama BiH, ne želi nikakvu promjenu i raspoložena je samo za razvodnjavanje dijaloga. U svemu će biti važno kakav će biti stav EU. RS će na idućem sastanku tražiti da se uđe sa još oštrijim prijedlozima i decidnijim odlukama o reformi pravosuđa. Očekujemo i intenzivnije razgovore sa Briselom do zakazivanja treće runde dijaloga.