Da građani Bosne i Hercegovine imaju izuzetno nisko povjerenje u pravosudje pokazuju nam svako malo razne ankete, stručne studije i rijetki stručnjaci koji dižu svoj glas u ovoj pravnoj kaljužini. Najnoviji podaci pokazali su sav (ne)rad županijskih tužiteljstava, veliki udio prisutne visoke korupcije u društvu u odnosu na mali broj optužnica i presuda, a najviše u tome prednjači Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije. Navedeno Tužiteljstvo smo kontaktirali, ali nismo dobili nikakav odgovor, no za hercegovina.info dobili smo reakciju tužitelja Županijskog tužiteljstva ŽZH sa sjedištem u Širokom Brijegu.
"Ne možemo komentirati rad drugih tužiteljstava, dok rad Županijskog tužiteljstva ŽZH Široki Brijeg cijenimo uspješnim, a što se godinama potvrđuje kroz ocjene rada, kako kolektivnog rada, tako i individualnog rada tužitelja pojedinačno, te kvaliteta i kvantiteta rada, što je sve vidljivo iz izvješća o radu i nadzoru nadležnih institucija o radu ovog Tužiteljstva u prethodnim godinama", kazali su nam tužitelji te naglasili da se najviše 'bore' s kratkoćom vremena u kojem tužitelji trebaju provesti istragu, donijeti tužiteljske odluke te zastupati optužnice pred nadležnim sudovima i sl.
Smatraju da građani imaju povjerenje u njihov rad, kao i to da vanjski utjecaji i politika nemaju što kod njih tražiti.
"Imajući u vidu da je Županijsko tužiteljstvo ŽZH Široki Brijeg postiglo visok stupanj povjerenja javnosti u rad ovog Tužiteljstva kroz transparentno informiranje javnosti, smatramo da građani imaju povjerenje u rad tužitelja ovog Tužiteljstva, dok se za suce ne možemo izjasniti. Županijsko tužiteljstvo ŽZH Široki Brijeg je u svom radu neovisno od bilo kakvih vanjskih utjecaja, dok se za ostale institucije ne možemo izjasniti. Na rad tužitelja Županijskog tužiteljstva ŽZH Široki Brijeg nema političkog utjecaja", tvrde u zajedničkom odgovoru.
Transparency International u BiH svake godine prikuplja i objavljuje podatke o radu svakog tužiteljstva pojedinačno u segmentu koji se tiče procesuiranja korupcije. Ti podaci koje objavljuju na interaktivnoj mapi pokazuju zaista porazne rezultate kada je u pitanju broj istraga, broj podignutih optužnica i broj presuda za korupciju. Treba svakako podsjetiti da je to definirano kroz 14 prioriteta i da BiH ako želi postati članica EU mora imati opipljive rezultate u borbi protiv korupcije u smislu broja istraga, optužnica i presuda za korupciju, a posebno za visoku korupciju. Međutim u cijeloj BiH u 2022. nismo imali ni jednu potvrđenu optužnicu koja se kategorizira kao optužnica za visoku korupciju (KTKV). Imamo ukupno 175 optužnica za ostala korupcijska kaznena djela, ali kada uđemo u strukturu tih predmeta većina ih se odnosi na primanje mita od strane graničara, policijskih službenika i nekim sitnim iznosima. Dakle, procesuiraju se ti sitni slučajevi dok one milijunske afere godinama ostaju bez epiloga.
"Što se tiče tužiteljstava definitivno možemo reći da spadaju u red tužiteljstava koja najmanje procesuiraju korupcijska kaznena djela. Svakako treba i broj stanovnika uzeti u obzir kod usporedbe, ali recimo tužiteljstvo USŽ ima više podignutih optužnica za korupciju (56 u 2022. godini) nego sve ove tri županije zajedno ( HNŽ 12, ZHŽ 1, HBŽ 4). U USŽ imamo tri pravosnažne osuđujuće sudske presude za visoku korupciju u 2022. godini, a u ove tri županije nemamo niti jednu. Za ostala korupcijska djela koja ne spadaju u visoku korupciju u USŽ imamo 42 osuđujuće presude, a u ove tri županije ukupno 10. Ove tri županije imaju kumulativno više stanovnika od USŽ, svaka županija bez obzira na veličinu ima svoju vladu, javnu upravu, javna poduzeća i brojne institucije koje su podložne korupciji i definitivno možemo reći da se ova kaznena djela ovdje procesuiraju manje. U pojedinim godinama naći ćete podatke da je Brčko Distrikt imao više procesuiranih slučajeva od ovih županija zajedno", za hercegovina.info Srđan Traljić iz Transparency Internationala iznio je pomalo zastrašujuće podatke za one koji slabije prate rad županijskih tužiteljstava.
Traljić ističe da se protiv korupcije moraju boriti sve od reda počevši od oporbe, medija, kao i svih građana.
"Ako govorimo o razlozima naravno da je uticaj politike na pravosuđe ključni problem i to nije slučaj samo s našom zemljom, brojne zemlje u našem okruženju bore sa s tim čak i one koje su prošle proces europskih integracija. Ipak po ovim podacima gdje u cijeloj BiH imamo ukupno 7 osuđujućih presuda za visoku korupciju i ni jednu potvrđenu optužnicu u 2022. godini možemo reći da se krećemo nazad u pogrešnom smjeru. Još bih dodao da nije sav problem u pravosuđu jer ono treba reagirati na kraju, a za efikasnu borbu protiv korupcije potrebno je da i drugi faktori urade svoje, da daju input pravosudnim institucijama. Osim policijskih agencija koje podnose izvješća tužiteljstvima, u borbu protiv korupcije moraju se uključiti i ostali, oporba ima važnu ulogu posebno tamo gdje jedna stranka godinama ima apsolutnu vlast, zatim mediji, nevladin sektor pa i građani. Svi mogu podnositi prijave i vršiti javni pritisak na institucije da reagiraju", istaknuo je.
Iz Balkanske istraživačke mreže u Bosni i Hercegovini (BIRN BiH) upozoravaju na Tužiteljstvo u Mostaru.
"Nismo pratili dovoljan broj predmeta u ovim tužiteljstvima da bih mogao dati neku precizniju ocjenu, ali nedavno smo testirali transparentnost ovih tužiteljstava i sva tri (HNŽ, ŽZH, HBŽ) su u drugoj polovini u tabeli indeksa po nivou transparentnosti prema građanima i medijima, ali i onome što imaju dostupno na svojim stranicama. Tužiteljstvo u Mostaru je ustvari najlošije rangirano u indeksu transparentnosti. Oni ustvari nikada nisu ni odgovorili na naš medijski upit o predmetima korupcije i optužnicama kada smo ga poslali za istraživanje. Nedavno sam ponovno slao upit za jednu priču koju smo radili o nabavci sigurnih golova za dječja igrališta, ali nisam dobio odgovor je li ovo tužiteljstvo ikada pokrenulo istragu nakon što je otkriveno da su sigurnosni certifikati na tenderu bili krivotvoreni. Tužiteljstvo u Livnu također ima jako loše ocjene u indeksu transparentnosti. Tužiteljstvo u Širokom Brijegu ima nešto bolje ocjene, ali nije u vrhu po transparentnosti. A ja zaista vidim vezu između odnosa prema građanima i medijima i kvalitetnom radu tužiteljstava", priča za hercegovina.info Semir Mujkić, urednik BIRN-a.
Netransparentnost ne pomaže društvu.
"Kao i značajan dio društva u kojem radi, pravosuđe u BiH nije dovoljno brzo i efikasno. Po vlastitom priznanju pravosuđu nedostaje znanja, kapaciteta, ali često i hrabrosti da nametnu stanje i osjećaj pravednog društva. Manjak transparentnosti ne pomaže kao i izostanak provjere integriteta. DIsciplinske kazne za suce i tužitelje su premale. Rad na predmetima ratnih zločina nije dovoljno brz. Ali rekao bih da je najveći problem mali broj optužnica za visoku korupciju u odnosu na ukupni osjećaj količine korupcije koju građani imaju. Pravosuđe se jednostavno smatra odvojenim od trenutnih potreba i nada koje građani od njega imaju.
Da, pravosuđe je najveći krivac za ugled koji imaju u javnosti. Napadi političara su također oslabili pravosuđe, ali u konačnici suci i tužitelji su ti koji trebaju svojim radom i integritetom zaslužiti bolji ugled. Građani osjete i vide korupciju svaki dan, a u isto vrijeme vide da pravosuđe ne uspijeva tu korupciju umanjiti i kazniti i kazni kroz procesuiranje. Vide političare koji imaju vlast desetljećima i koji se povezuju s brojnim aferama, a ne vide da su kažnjeni. Pravosuđe je previše zatvoreno i smatra da građanima ne duguje objašnjenja za svoj rad. To je potpuno pogrešan pristup. Pravosuđe se najprije treba pozabaviti korupcijom u svojim redovima, a onda i pokazati da se ne plaši procesuirati visoku korupciju", istaknuo je.
Koliko smo daleko od neovisnog pravosuđa?
"Rekao bih da nismo toliko daleko, ali uvijek nam fali tih nekoliko koraka, uvijek politički utjecaji a i otpori unutar pravosuđa sprečavaju da se tih nekoliko koraka napravi i značajno promijeni rad pravosuđa. Jedan od tih koraka su izmjene Zakona o VSTV-u gdje bi se definirala uloga odjela za integritet. Taj odjel treba provjeravati imovinu sudaca i tužitelja. Iako to nije proces vetinga kakav radi Albanija, ipak bi ovaj proces doveo do korumpiranih nositelja pravosudnih funkcija i na njihova mjesta bi došli novi kadrovi. U Albaniji je proces vetinga doveo do ogromnog čišćenja unutar pravosuđa. Procesuiranje visoke korupcije, kao što je to bio slučaj Sanader u Hrvatskoj, znatno bi unaprijedio rad pravosuđa jer više ne bismo imali osjećaj nedodirljivosti i nekažnjivosti kakav sada o pravosuđu ima dobar dio javnosti. To bi ohrabrilo i niža tužiteljstva i sudove da krenu raditi više slučajeva korupcije što bi neminovno dovodilo do neovisnijeg pravosuđa", nastavlja Mujkić.
Prema riječima BIRN-ova direktora, ali i brojnih građana, politika izgleda superiornu u odnus na pravosuđe koje je u podređenom položaju.
"U ovom trenutku taj utjecaj je prevelik i čini mi se presudan za spor i nedovoljno efikasan rad pravosuđa. Izvršna vlast doživljava pravosuđe kao dio svog izbornog plijena, a ne kao treći stup vlasti koji bi trebao da ih kontrolira. Zato se usuđuju direktno miješati u rad sudaca i tužitelja kao što je to nedavno uradio Milorad Dodik kada je sucima u Republici Srpskoj zaprijetio da će uskratiti financiranje i zatvoriti sudove koji budu primjenjivali odluke Ustavnog suda BiH. Ranije smo imali veliki broj primjera lidera političkih stranaka da neumjesno komentiraju presude, posebno one za korupciju i ratne zločine. Osim toga ono što se događa daleko od očiju javnosti su pritisci, ali i neprimjereni kontakti sa sucima i tužiteljima", zaključio je naš sugovornik ocjenjujući da loš rad pravosuđa na procesuiranju visoke korupcije samo doprinosi utisku da postoji utjecaj na pravosuđe da ne radi svoj posao.
Što kaže Europska unija, koračamo li putem pravednosti?
O izvješću o Bosni i Hercegovini za prošlu godinu na preko 130 stranica, Europska unija je najviše (čak 20) stranica posvetila, naravno pogađate - bh. pravosuđu. Stupci koje su dobili odgovorni za stanje u državi i pravosuđu nisu nimalo ohrabrujući jer osim kurtoaznog tapšanja za sitne pomake, europske direkcije su da uglavnom nije došlo do nikakvog napretka kada se priča konkretno o pravosuđu i VSTV (Visoko sudsko i tužiteljsko vijće). Borba protiv korupcije je među vodećim prioritetima, odnosno wish-listi gospode iz Bruxellesa, no to je područje posebno označeno kao ono gdje nije bilo nikakvog opipljivog napretka. Borba protiv sukoba interesa je neefikasna, broj neriješenih predmeta u državi je preko 2 milijuna, sudski postupci su dugi, a posebno je u izvješću naglašeno imenovanje sudaca i tužitelja, kao i reforma sustava za automatsko dodjeljivanje predmeta.
Vezani članci