Alarmantno izvješće Eurostata: BiH ima najmanje rođenih na tisuću stanovnika
Prema uobičajenoj praksi i standardima Eurostata, popis stanovništva obavlja se svake dekadske godine. BiH se pokušava uklopiti u ove standarde i uraditi popis stanovništva kako je i predviđeno. Posljednji popis, kao što je poznato, proveden je 2013. godine. Idući popis trebao bi biti 2021. godine. Hoće li biti proveden baš te godine ili koju godinu poslije, pitanje je, ali ću s aspekta statistike i entitetskih zavoda kazati: smatram kako smo prilično pripremljeni za popis. Imamo iskustvo i znanja iz prethodnog popisa da možemo dočekati spremni i ovaj idući popis stanovništva. Ono što je bitno jest činjenica da prve najvažnije korake u smislu otpočinjanja konkretnih aktivnosti formiranja radnih skupina, pripreme zakona o popisu stanovništva, odnosno odluku o tome donosi Vijeće ministara na prijedlog Agencije za statistiku BiH jer je tako propisano zakonom. Dakako, uz suradnju i koordinaciju s entitetskim zavodima za statistiku.
Na sastancima na kojima redovito sudjelujemo, a gdje je tema idući popis stanovništva i pripreme, informirani smo o tijeku priprema u zemljama u okruženju, kao i u drugim zemljama u Europi i šire. Naime, pojedine zemlje, osobito zemlje EU-a, već dulje vrijeme ne provode popis na klasičan način nego to rade pomoću registara. Tako, kada odluče da će provesti popis stanovništva, to urade na jednostavan način koristeći svoje dobro urađene registre. Popis stanovništva na takav način provodi se u Sloveniji, koja je nama najbliža zemlja. Klasični popis stanovništva najvjerojatnije će biti rađen i ovog puta u BiH, s tim da će se, to je sasvim izvjesno, napustiti dosadašnji papirnati anketni upitnici, a vjerojatno će biti proveden KAPI metodom, računalno, gdje će se na licu mjesta uzimati podaci i izravno unositi u sustav, što skraćuje vrijeme popisa. Cijena će najvjerojatnije biti na razini one koja je bila prilikom klasičnog popisa, a uređaji će se moći kasnije dati na raspolaganje obrazovnim ustanovama.
Prema Vašim tvrdnjama, koje zvuče optimistično, čini se da bi se u BiH mogao provesti popis stanovništva 2021. godine.
To je optimistična varijanta i nije nemoguća ako počnemo s pripremama. Ovih dana uputit ćemo informaciju Vijeću ministara od kojeg očekujemo da nam izda nalog kako bismo krenuli u pripreme, da se formira međuresorna skupina koja će uraditi prijedlog zakona o popisu stanovništva. Zatim će se odrediti obveze Agencije za statistiku, koja bi trebala u suradnji s entitetskim zavodima za statistiku formirati radne skupine u cilju pripreme svih nužnih aktivnosti. Naravno, treba govoriti i o novčanim sredstvima. Prema nekim standardima, ovakav popis košta od 3 do 5 eura po stanovniku, a to za BiH iznosi oko 20 milijuna eura, što je značajan iznos sredstava koje mogu osigurati vlasti u BiH, kao i entitetske. Također, očekujemo pomoć od međunarodne zajednice, kao i Eurostata, u smislu praćenja, tehničke podrške i monitoringa procesa popisa stanovništva.
BiH je konačno ovih dana predala upitnik s odgovorima Europskoj komisiji. Koliko je Agencija za statistiku BiH svojim podacima sudjelovala u tom procesu i koliki je njezin doprinos u svemu tome?
Bit ću malo neskroman pa ću reći da je uloga Agencije za statistiku BiH bila bitna i jako važna. Naime, jedno poglavlje, a riječ je o poglavlju 18, odnosi se samo na statistiku, i to je urađeno jako dobro. S druge strane, podaci koje mi proizvodimo korišteni su u mnogim poglavljima. Bili smo u tom procesu prilično aktivni i smatram da smo tom zadatku odgovorili uspješno jer smo na sve zahtjeve svih institucija dali konkretne odgovore s podacima, a ponekad smo i davali dodatne podatke koji nisu bili dostupni u prvoj fazi.
U medijima se u posljednje vrijeme često govori o odlasku mladih i radno sposobnih ljudi iz BiH. Raspolažete li nekim konkretnim podacima o kojem je broju riječ?
To je aktualna tema i postoje različite informacije. Međutim, u BiH ne postoji statistika migracija. Konkretno, ne postoje mehanizmi koji bi osigurali da imamo kvalitetnu evidenciju odlazaka iz BiH.
Pojedine zemlje u Europi to su uredile kroz obveze prijavljivanja i odjavljivanja. Kod nas, nažalost, to ne funkcionira, ali je očito kako je značajan broj radno sposobnih mladih ljudi napustio BiH. Vizna liberalizacija i politika EU-a da je granica sve manje doprinijela je masovnijem odlasku ljudi. Agencija za statistiku BiH nema točan uvid niti prave informacije o kojem je broju ljudi koji su napustili BiH riječ. Međutim, u najskorije vrijeme pokušat ćemo od stranih država koje imaju evidencije dobiti konkretnije podatke.
Uvažavam izvore koji govore o broju ljudi koji su napustili BiH. Međutim, ima tu i špekulacija zbog jeftinih političkih bodova. Ovih dana imali smo kontakte s agencijama i institucijama u BiH koje se bave migracijama, pa je očekivati u skorije vrijeme i konkretnije podatke. Migracije kao pojavu nije jednostavno pratiti, pa ni one zemlje koje imaju uređeniji sustav praćenja ne mogu sve popratiti.
Kada je u pitanju demografska slika BiH, kojim podacima raspolažete i koji su najveći problemi u tom segmentu statistike?
Ono što je za mene najveći problem u BiH jest negativan prirodni prirast stanovništva posljednjih godina. Osim migracija, koje su također značajan čimbenik u demografskoj slici BiH, depopulacija je najveći problem.
Rađa se sve manje djece. Posljednjih nekoliko godina imamo značajno smanjenje živorođene djece, tako da BiH bilježi negativan prirodni prirast od nekih desetak i više tisuća svake godine, što je zabrinjavajuće. Prema posljednjem izvješću Eurostata, Bosna i Hercegovina ima najmanje rođenih na tisuću stanovnika, a to je najbolji pokazatelj koliko je stanje alarmantno.
(VL)