AKTIVNA BALKANSKA RUTA Direktor Službe otkrio koliko je trenutačno registriranih migranata u Bosni i Hercegovini

Prema podacima Službe za poslove sa strancima, broj migranata u Bosni i Hercegovini tijekom ove godine gotovo je identičan prošlogodišnjem. Do sada je registrirano ukupno 24.115 migranata, potvrdio je direktor Službe za poslove sa strancima Žarko Laketa za Avaz. 

"Nastavlja se trend gdje migranti, nakon što ih registriramo, izraze namjeru za azil. Taj period koriste za boravak u BiH, ali zatim napuštaju zemlju i nastavljaju put prema Europskoj uniji," kazao je Laketa.

Balkanska ruta

Balkanska ruta i dalje ostaje aktivna, a migranti uglavnom dolaze s područja Grčke, Bugarske i Mađarske, prolazeći preko Srbije pa ulazeći u BiH. Trenutačno u BiH u kampovima boravi približno 1.129 migranata, a broj varira između 1.000 i 1.300.

Najveći broj migranata zabilježen je na području Kantona Sarajevo (776), dok ih u Unsko-sanskom kantonu trenutno boravi 306. Prema analizi Službe za poslove sa strancima, većina migranata je u dobnoj skupini od 19 do 35 godina, a dolaze iz zemalja poput Sirije, Afganistana, Pakistana, Iraka, Bangladeša i Irana.

"Ne očekujemo promjene u odnosu na prethodnu godinu. Stanje migracija ostaje aktivno, a vidjet ćemo kakva će biti politika Europske unije nakon stupanja na snagu novog europskog pakta o migracijama 2026. godine," dodao je Laketa.

Postupci azila i zloupotrebe

Laketa ističe kako procedure za podnošenje zahtjeva za azil nisu složene. Nakon registracije i prikupljanja biometrijskih podataka, migrant izražava namjeru za azil, za što dobiva potvrdu i mora podnijeti zahtjev u roku od 15 dana nadležnom sektoru za azil pri Ministarstvu sigurnosti.

Međutim, prema riječima Lakete, mnogi migranti zloupotrebljavaju ovu zakonsku mogućnost. "Migranti koriste razdoblje od 15 dana za boravak u kampovima, gdje se okrijepe i srede, a zatim nastavljaju put prema Europskoj uniji," kazao je.

Međusobni sukobi

Laketa je također naveo kako se incidenti među migrantima povremeno događaju, no zahvaljujući suradnji policijskih struktura, Granične policije, SIPA-e i Službe za poslove sa strancima, veći incidenti se uspješno kontroliraju.

"Ono što je zanimljivo jest da se sukobi uglavnom događaju između samih migranata, zbog ulaska u određena područja ili teritorije koje smatraju svojima. Međutim, to nije nešto što bi trebalo zabrinjavati naše građane," zaključio je Laketa.