Prije točno 12 godina, prvi tjedan veljače ušao je u povijest Hercegovine, a Mostarci su nazočili pravom čudu o kojem se i danas govori s jednakim doživljajem, ali i bojazni da se isto ne ponovi. Te zime uobičajeni život u Mostaru prestao je funkcionirati, čak ni oni stariji Mostarci nisu imali riječ objašnjenja za mlađe, a najviši snježni pokrivač, otkako postoje mjerenja, iznosio je rekordnih 87 cm, dok su snježni nanosi na pojedinim mjestima bili i višemetarski.
Scene s kojima su se građani tada susreli, od prometa koji je bio nemoguć za odvijanje danima, obustave rada i obrazovanja zbog nemogućnosti kretanja, trudnica i bolesnika koji nisu mogli doći do bolnice, zaglavljenih ljudi u snijegu više od 30 sati, pa sve do praznih polica u marketima i straha od gladi, Mostarce su dovele do jednog mišljenja – samo da se takvo nešto više ne ponovi. Danas, ta veljača se smatra „zimom stoljeća“.
Vremenska prognoza za naredni tjedan najavila je hladnije vrijeme, s ostavljanjem prostora za snijeg, a pored obilježavanja još jedne godine dalje od ovog događaja, postavili smo pitanje meteorologu Iliji Sušcu sa Hercegovina.meteo – može li nam se opet ponoviti veljača iz 2012. godine?
Iako iz današnje perspektive izgleda pomalo nestvarno, što zbog iznadprosječne topline i što zbog nedostatka zime ove, ali i prošlih godina na što smo se već navikli, sada smo svjesni da smo svjedočili povijesnom snijegu u Hercegovini ikada, točnije, od kada postoje mjerenja, a postoje od 1898. godine.
„Mostar je na današnji dan 2012. godine izmjerio iznimno visokih 87 cm snježnog pokrivača i time postavio rekord za ikada najviši izmjereni snježni pokrivač u ovom gradu na Neretvi. Zimsko nevrijeme obilježilo je cijelu prvu i gotovo veći dio druge dekade veljače, a najviše snijega tih dana su nam upravo donijele ciklone 'Gabor' i 'Ismet', kako ih je tada Crometeo tim nazvao. Posebno zanimljiva pojava sa retrogradnom ciklonom 'Ismet' tu je bila svakako i 'thundersnow', odnosno snijeg sa grmljavinom, što je na našim prostorima dosta rijetka pojava“, započeo je Sušac za Hercegovina.info.
Ipak, uz ovih navedenih 87 cm na meteorološkoj postaji na Bijelom Brijegu, lokalno su, dosta često, snježni nanosi bili i višemetarski. Ovim povijesnim meterološkim trenucima u Hercegovini prethodila je jako zanimljiva, i uistinu vrlo rijetka sinoptička situacija, koja se lijepo dočarava sa slike.
„Na istoku Europe imamo jezgru polarne hladnoće, čije 'pošiljke' uslijed pogodne sinoptičke situacije ubrzo stižu nad veliki dio Europe. Dolaskom nad Sredozemlje, dolazi do stvaranja jakih ciklona, koje sa stražnjih strana (hladni sektor ciklone) hrane vrlo hladan zrak, polarnog porijekla. Centar tih ciklona većinom se nalazio u Genovskom zaljevu i nad središnjom Italijom, što je za naše područje bilo dobitna kombinacija. Puno vlage, koja je stizala sa jugozapada uslijed sudara toplog zraka sa juga, i hladnog sa sjevera, čija se granica nalazila točno nad našim područjem“, objasnio je tadašnju situaciju Sušac.
I upravo ti sastojci bili su recept za iznimno obilne snježne oborine, do tada nezabilježene na našim prostorima.
„Osim u našoj regiji i veliki je dio Europe imao žestok udar zime, ali uglavnom suhog tipa (suha hladnoća). Izoterma od -20°C na 850 hPa (ili oko 1500 m.n.v.) se protezala kroz veliki dio središnje i jugoistočne Europe, dok je njezinom istoku i sjeveroistoku išla i do -26°C, što se jasno može vidjeti i slike u prilogu“, kazao je Sušac za naš portal.
Gotovo svi bi se složili kako se radi još jednoj u nizu loših zima, a svaki put kada pomislimo da ne može biti gore, prevarimo se, i to je upravo ovogodišnja zimska sezona, koju je u dosadašnjem dijelu većinski obilježilo anticiklonalno polje i snažno zonalno strujanje.
„Konačno je na vidiku kraj ovoj anticiklonalnoj monotoniji, ciklone uz jako do olujno jugo stižu nam krajem tjedna, uz koje može pasti lokalno i obilnija oborina. No na pitanje zime i dolaska hladnoće još uvijek smo dosta skeptični, budući da se zima na prognostičkom materijalu svakodnevno 'odgađa'“, istaknuo je Sušac.
Srednjoročne prognoze daju neku nadu da bi sredinu i drugu polovicu veljače obilježilo normalnije zimsko vrijeme.
„S tim zimskim vremenom nije nam isključena poneka snježna epizoda, no o tome ćemo detaljnije kada se situacija na prognostičkim modelima iskristalizira“, zaključio je Sušac.
Temperatura zraka na 850 hPa i odstupanje od prosjeka prema GFS prognostičkom modelu za grad Mostar u sljedećih 15 dana.
Vezani članci