AKADEMIK UPOZORAVA 'Ne izdrže li brane u Hercegovini, može doći do hidro-bombe'

Hercegovina.info
Vidi originalni članak

Ako pukne brana u Jablanici, sve do mora će otići u helać (propast, turski op.a), tako je akademik Muriz Spahić, ekspert za hidrologiju i geologiju, opisao dramatično stanje u Hercegovini nakon katastrofalnih poplava i odrona koje su s lica zemlje zbrisale čitava naselja, odnijevši i dvadesetak ljudskih života.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A takav je i javni pogovor u dolini Neretve, posebno među starijom populacijom, koja se još iz vremena bivše zajedničke države sjeća priča i strahova što bi se sve dolini Neretve moglo dogoditi kad bi pukla jablanička brana.

Bez pretjerivanja, naselja nizvodno od Mostara bila bi izbrisana s lica zemlje, od Metkovića do ušća Neretve dogodio bi se opći potop. Nešto slično se dogodilo 2010. godine, ali ni približno kao kad bi zaista pukla brana u Jablanici. Ipak, riječ je o crnim scenarijima od kojih ljudi strahuju, a koji se nikada ne moraju dogoditi, piše Slobodna Dalmacija.

Akademik Spahić pojasnio je kako je Jablanicu zadesila prirodna nepogoda s katastrofalnim posljedicama, slično kao što je ljetos bilo i sa sušom, samo što za vrijeme suše nitko nije smrtno stradao.

"Sve što se događa u prirodi ima svoje uzroke i posljedice. Uzroci kod ovih poplava, koje se zapravo bujične poplave, su brzo kretanje vode s kamenjem i drugim otpadima niz padine", pojašnjava dr. Spahić, naglašavajući da to nije toliko hidrološko pitanje koliko geomorfološko, jer se mijenja reljef i kuće se prave tamo gdje ne bi trebale.

Dr. Spahić godinama upozorava na katastrofu u vezi s branom na Jablaničkom jezeru, odnosno hidroelektranom Jablanica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Može doći do hidro-bombe. To nastaje kao posljedica velike količine padavina u vrijeme ovih klimatskih kolebanja, kada se na sliv izruči godišnja količina padalina. Brana na Neretvi je napravljena u tektonski poremećenim strukturama. Zamislite što bi se moglo dogoditi! Ne mora to biti danas, ali može se dogoditi u budućnosti! Moramo biti svjesni da kad bi se srušila, ona bi odnijela sve gradove do Jadranskog mora. To bi sve otišlo u propast", kazao je dr. Spahić za Face TV.

A nije samo brana u Jablanici problem za donji tok Neretve, možda je još i više ugrožava Hidroelektrana "Ulog", koja je napravljena u tektonski poremećenim strukturama. Situaciju s hidroelektranama u Hercegovini usporedio je s ukrajinskom branom "Nova Kahovka“ (koja je uništena u ratnim razaranjima, zbog čega se Hersonskoj regiji dogodila humanitarna i ekološka katastrofa).

"U slučaju velikih padalina mogle bi se srušiti brane, a kad bi se srušile, odnijele bi sve gradove od Kalinovika do Jadranskog mora", rezolutan je dr. Spahić.

I Fondacija Atelje za društvene promjene (ACT) ponovno upozorava na opasnosti koje donosi probno punjenje akumulacije HE Ulog. Pukotine na brani uzrokuju gubitak vode, čime ugrožavaju naselja nizvodno, uključujući Konjic i Mostar. Vrijeme za hitnu reakciju ističe – potrebna je pravovremena intervencija nadležnih institucija, pozivaju ekološki aktivisti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osim sigurnosnih rizika, HE "Ulog" prijeti životima ljudi i ekosustavu Neretve. ACT poziva na hitnu akciju na svim razinama vlasti kako bi se spriječila ekološka i ljudska katastrofa. Ne smijemo dopustiti da ovaj projekt postane simbol uništavanja prirode i ljudskih života, ističu.

Naime, kineska tvrtka koja je gradila HE Ulog "Sinohydro", bila je na crnoj listi Europske i Svjetske banke zbog kontroverzi u vezi sa sigurnosnim rizicima na trusnom tlu, no institucije Republike Srpske nisu reagirale pa je objekt stavljen u funkciju. Međutim, nakon katastrofe u Jablanici sigurnosni rizici HE Ulog, na koje su do sada bezuspješno upozoravali samo eko aktivisti, došli su u prvi plan.

"Ove katastrofe još jednom podsjećaju na neukrotivu snagu prirode i potrebu hitne akcije u borbi protiv posljedica klimatske krize. Neodgovorno iskorištavanje prirodnih resursa i uništavanje planeta, sve u korist bogaćenja privilegiranih, rezultira time da se teret klimatskih promjena uvijek prvo slomi na leđima običnih ljudi, čije zajednice najviše stradaju od ovih katastrofa. Apeliramo na vlasti na svim razinama u Bosni i Hercegovini da hitno usmjere sve resurse ka pružanju pomoći pogođenim područjima i da poduzmu dugoročne mjere za suočavanje s klimatskom krizom", poručuju iz Fondacije Atelje za društvene promjene.

"Tužna sam i bijesna što deblji kraj izvlače obični ljudi. Bijesna sam što predstavnici vlasti tvrde da je priroda nepredvidiva i da sustav nije zakazao. Priroda nije nepredvidiva jer već deset godina slušamo o klimatskim promjenama i njihovim posljedicama. Ekstremne vremenske neprilike postaju naša stvarnost", ustvrdila je za BHRT Lejla Kusturica iz Ateljea za društvene promjene.

Na naplatu dolazi građenje hidrocentrala, izmještanje riječnih korita i uništavanje životne sredine.

"Jedino rješenje je zaštita divlje prirode, odnosno biodiverziteta. A kad gradite u koritu rijeka i pregrađujete ih malim ili velikim hidrocentralama, onda dobijemo prirodne katastrofe - pojašnjava Kusturica, naglašavajući da šuma čuva zemljište. Klizišta se događaju kada zemlja ne može upiti ogromnu količinu vode, pa jedna bukva čuva 500 litara vode", zaključila je Kusturica.

Vezani članci