Bajka iz Sarajeva i danas se rado spominje

Sarajevo je te 1984. godine ugostilo najbolje natjecatelje u zimskim sportovima, a prve Igre u jednoj državi socijalizma i prve za mandata pokojnog Juana Antonia Samarancha (umro 2010. godine u Barceloni).

Taj festival mladosti i sporta ušao je u povijest olimpijskog pokreta, ne samo po mnogim rekordima koji su zabilježeni na natjecanjima, već i prema onima koji su postignuti mnogo prije istinskog početka prvih zimskih olimpijskih igara održanih u ovom dijelu Europe.

Godinu dana prije svečanog otvorenja ZOI-ja izgrađeni su svi potrebni objekti za njihovo održavanje, što znači da je ukupno realizirano 167 glavnih i više od 400 pomoćnih projekata.

Za sudjelovanje prijavile su se reprezentacije 49 olimpijskih nacionalnih komiteta, što je bio do tada rekordan broj u povijesti zimskih olimpijskih igara. U Sarajevo je stigao i rekordan broj sudionika - sportaša i njihovih pratitelja - više od 2.500 osoba.

Glavni grad Bosne i Hercegovine domaćinstvo je dobio poslije velike borbe s japanskim Sapporom, a sudjelovalo je 998 muškaraca i 274 žene. Olimpijski program proširen na 49 događaja, a zimska olimpijska obitelj dobila pet novih članova - Monako, Portoriko, Djevičanski Otoci, Egipat i Senegal.

Domaćin natjecanja na Zimskim olimpijskim igrama su bili Bjelašnica, Jahorina, Igman, Trebević, Čvrsnica i drugi planinski masivi na užem i širem sarajevskom području, kao i grad Sarajevo. Dodjela medalja je organizirana na platou ispred Skenderije, a Olimpijske igre u Sarajevu 1984. su bile najbolje organizirane igre do tada.

Naravno, sarajevska Olimpijada je tada postala pokretač razvoja zimsko-sportskog i kontinentalnog turizma u regiji. Najuspješniji su, skoro prema tradiciji bili sportaši iz SSSR-a sa 25 medalja (6, 10, 9) i Istočne Njemačke sa jednom manje, ali i jednim zlatom više (9, 9, 6).

Odlični su bili i Finci, ali je za sve nas najvažniji događaj bio veleslalom muškaraca 14. veljače. Na taj dan tadašnja Jugoslavija osvojila je jednu medalju. Jure Franko je bivši slovenski skijaš i jugoslavenski reprezentativac u alpskom skijanju. Njegov najveći uspjeh je srebrna medalja koju je osvojio upravo na Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu 1984. godine, u veleslalomu.

- To su najljepše uspomene... Naravno, rođenje djece je nešto sasvim drugo, ali u sportskom smislu, u životu je ta medalja iz Sarajeva je moje drugo rođenje. Ja uvijek kažem da sam u Sarajevu rođen drugi put, uz tu srebrnu medalju - kazao je jedne prilike Jure Franko, koji je i danas rado viđen gost u glavnom gradu BiH.

Nažalost, osam godina kasnije olimpijski grad i njegovi brojni olimpijski objekti razoreni su u opsadi i danonoćnim granatiranjima srpskih vojnih, paravojnih i policijskih snaga.

Olimpijska bob staza na Trebeviću, skakaonice na Igmanu, Olimpijski muzej, dvorana Zetra u Sarajevu, hoteli i kompletan vertikalni skijaški transport na Bjelašnici i Igmanu uništeni su, zapanjeni ili devastirani u ratnom periodu od 1992. do 1995. godine.

U godinama nakon rata obnovljeno je nekoliko olimpijskih simbola Sarajeva, poput Zetre, većeg dijela vertikalnog transporta za skijaše na Bjelašnici i Igmanu, no na obnovu čeka još nekolicina njih.

Bob staza i skakonice na Igmanu još jedno vrijeme morati će pričekati na eventualnu rekonstrukciju. Na žalost, na bajku iz Sarajeva i te prelijepe 1984. godine danas podsjećaju samo ruševine. Do neke bolje prilike, možda do EYOF-a 2019. godine, i Europskog omladinskog olimpijskog festivala, piše Dnevni avaz.