HŠK Zrinjski: Presudila loša atmosfera s kraja jeseni

Previše se toga izdogađalo u završnici jeseni da bi zimska stanka u Zrinjskom prošla bez potresa. Samo na taj način možemo objasniti iznenadni razlaz trofejnog trenera Vinka Marinovića i mostarskog premijerligaša, piše dnevni-list.ba.

- HŠK Zrinjski službeno potvrđuje da je prihvatio prijedlog šefa stručnog stožera Vinka Marinovića za sporazumnim raskidom suradnje, ispalili su danas iz Zrinjskog u eter, a zatim šturo objasnili zašto je došlo da razlaza.

- Uvažavajući želju trenera Marinovića, naš klub se najiskrenije zahvaljuje dosadašnjem šefu struke na suradnji, predanosti i korektnosti, jer su protekle dvije godine bile iznimno uspješne za HŠK Zrinjski. Uvjereni smo da će trener Marinović, zbog svojih ljudskih i stručnih kvaliteta u nastavku karijere biti jednako uspješan u svom radu, što mu svi mi iz HŠK Zrinjski najiskrenije i želimo, a također smo uvjereni i da će se on jednako radovati novim uspjesima našeg kluba u koje ne sumnjamo. Ime novog šefa stručnog stožera HŠK Zrinjski će obznaniti odmah nakon njegovog imenovanja, stoji u službenom priopćenju kluba.

Marinović je u Mostar došao 25. ožujka 2015. godine, a u 70 službenih utakmica upisao je 42 pobjede, 20 remija i osam poraza.

- Naravno, najveći uspjeh je naslov prvaka BiH u prošloj sezoni, kao i rezultati u aktualnoj koji nam daju realne izgleda da na proljeće nastavimo lov na novu titulu, dodaje se u priopćenju Plemića, koji će na proljeće braniti četiri boda prednosti u odnosu na drugoplasirano Sarajevo.

Navodeći ove podatke nismo vam objasnili zašto se Marinović odlučio povući i zašto je Zrinjski prihvatio ostavku, no odgovor se zapravo sam nudi - između redaka.

Kobna završnica jeseni

Razlog treba tražiti i tu ćete ga i naći u periodu od 15. do 17. kola. Tada je Zrinjski pao, protiv Širokog kod kuće odigrao 0:0, zatim u Tuzli od 3:0 došao do razočaravajućih 3:3, a kriza je kulminirala teškim domaćim porazom od Željezničara (0:4). U tom se periodu prednost dvostruko smanjila i sa plus osam spala na plus četiri. U Zrinjskom su to po završetku jeseni, okončanom pobjedom u Vitezu, prokomentirali na sljedeći način...

- Istina, prednost od osam bodova se prepolovila, ali ipak smo vodeći s ne tako malom prednošću ispred Sarajeva i Željezničara, rekao je tada izvršni dopredsjednik kluba Danko Šulenta i dodao: Naši navijači ne trebaju biti zabrinuti, nego upravo suprotno - trebaju uživati, jer smo ipak vodeći s jasnim ciljem da na prvom mjestu budemo i na kraju prvenstvene utrke.

Izjava je to koja nije dala nagovijestiti da će Zrinjski ove zime tražiti novog trenera, no nezadovoljstvo načinom na koji je zaokružen prvi dio sezone teško je bilo prikriti. Ulazeći u srž problema, rekli bismo da je došlo do zasićenja - da se izgubila kemija. Nijedna strana to nije potvrdila, ali dojam da je bilo tako, poprilično je snažan.

Barbarić, Jović, Karačić, Osim

Zrinjski je odlaskom Marinovića izgubio trenera koji je u Mostar donio drugu titulu u tri sezone, ukupno rekordnu četvrtu. A dogodilo se to za vrijeme najuspješnije godine u povijesti Zrinjskog u kojoj je osvojen naslov i na kraju godine zadržana prva pozicija, što Plemićima nikada ranije nije pošlo za rukom.

Tim više razlaz s Marinovićem bode oči, ali nekada jednostavno morate konstatirati da je "pukla tikva", da se u novim okolnostima mora dalje. Isto tako, ne smiju se zaboraviti rekordi ostvareni za vrijeme njegove vladavine u Mostaru, kao i činjenica da je do razlaza bio uvjerljivo najdugovječniji aktualni premijerligaški trener. No, sve to sada ide u povijest, a logično sljedeće pitanje glasi: tko će ga naslijediti?

Ako se sjetimo da je Zrinjski Marinovića ‘oteo' Borcu, zaključiti kako bi Mostarci novog šefa struke mogli potražiti među zauzetim trenerima, ne bi bilo pretjerivanje, no koji su dokazani treneri trenutno slobodni? Nekoliko ih je, a trojici je zajedničko - da su već vodili Zrinjski...

Mostarac Ivica Barbarić je jedan od potencijalnih kandidata. Zrinjski je već vodio, kao i Široki, a kasnije se otisnuo na daleki Istok, gdje je radio u drugoligašu Ehimeu. Dragan Jović je također slobodan. Travničanin je najtrofejniji je trener Zrinjskog, a iza njega je svjež angažman u Africi. Na listi je i Branko Karačić koji je titulu u Mostar donio prethodno Marinoviću, a posljednji posao imao je u Vitezu. Jedini od slobodnih, a u Premijer ligi dokazanih trenera koji nisu vodili Zrinjski, je Amar Osim - sa Željezničarom je jedno vrijeme bio toliko dominantan da je Premijer ligu učinio jako nezanimljivom.

I Široki je mijenjao s prvog mjesta

Smjene trenera svakodnevna su pojava u svijetu nogometa, no ne događa se toliko često da trener dobije otkaz ili uruči ostavku s liderske pozicije. No, Zrinjski posljednjih godina nije jedini takav slučaj. Sličan je zabilježen u Širokom Brijegu, kada je u travnju 2015. klupu napustio Slaven Musa - Širokobriježani su tada vodili, ali su ih četiri vezana susreta bez pobjede, računajući i Kup, sve učinila nervoznima i dogodilo se što se dogodilo.

U 19. kolu Široki je imao plus pet u odnosu na Sarajevo, Zrinjski je bio na minus sedam, no nakon 22. kola Mostarci su se bodovno izjednačili sa timom s Pecare.

"Nisam mislio da se može dogoditi smjena trenera kada ste na prvom mjestu, ali, eto, morali smo nešto učiniti kako bismo razdrmali momčad u nastojanju da u konačnici osvojimo titulu", rekao nam je tada direktor NK Široki Brijeg, Josip Bevanda.

Marinovićevi rekordi i zasluge: Bilo ih je...

Kada dođe do smjene trenera, najčešće se dogodi do da se uz njega brzo zaborave i njegove zasluge, a u nekim slučajevima to zaista ne bi smio biti slučaj. Zrinjski je Vinku Marinoviću dao puno, u ruke mu prepustio šampionski kadar, ali sve te igrače i njihova ega trebalo je pretočiti u rezultate. Marinović je to uspio napraviti i to u stilu - u ime ove tvrdnje tu su brojni rekordi iz šampionske prošle sezone.

Zrinjski je tada pod Marinovićevom palicom postao prvim bh. klubom sa statusom četverostrukog prvaka u zajedničkoj Premijer ligi, a usput je ostvario rekordnu 21 pobjedu, rekordan broj bodova (69), rekordan broj bodova u gostima (32) i rekordan broj utakmica bez primljenog pogotka (19) - to su samo neke od brojki za povijest, a upotpunila ju je i ovosezonska statistika.

Naime, Zrinjski je do poraza od Željezničara bio neporažen u 55 domaćih utakmica zaredom. To, jasno nisu sve, a ni samo njegove zasluge. Treba se sjetiti da su nakon njega u Mostar došla imena s kojima je ranije radio i dobro ih poznavao, kao što su Miloš Žeravica i Nemanja Bilbija, ali i činjenice da je bio taj koji je pružio priliku 19-godišnjem Goranu Karačiću, danas članu turskog Adanaspora.

Marinović je svojevremeno izjavio da mu je bilo "teže osvojiti naslov kao trener sa Zrinjskim, nego kao igrač sa Zvezdom", ističući da mu je najveći izazov na šampionskom putu bilo sputavanje euforije koja nakon velikih rezultata neizbježno dođe.

Zrinjski mu je bio četvrti u trenerskoj karijeri - počeo je u Kozari koju je 2011. uveo u Premijer ligu, zatim je kratko sjedio na klupi Kolubare iz Lazarevca, dok je trenerom Borca imenovan nakon odlaska bivšeg trenera Zrinjskog Dragana Jovića, kojem je bio asistent.