Pogled u prošlost: Kako je osnovan HŠK Zrinjski

Pojedini kroničari sportske povijesti žele da ospore tu činjenicu, njihovi motivi su različiti a nama dobro poznati. Istina je da su tih godina, s početka 20. stoljeća netom osnovani športski klubovi bili miljama daleko od profesionalnih jer su tek bili u svom nastanku.

Nogomet još uvijek nije bio poznat široj javnosti, a mnogi Mostarci su tih godina prvi put i vidjeli ono što danas nazivamo nogometnom loptom. Te davne 1905. godine na ovim našim prostorima običaj nije bio da se nogometni klubovi osnivaju i registriraju kako se to radi danas tj. popunjavanjem različitih obrazaca i ispunjavanjem brojnih uvjeta sukladno administrativnim propisima iz sportske oblasti. U to doba još uvijek nisu postojali ni sportski savezi. Ipak, određeni oblik organizacije svakako je postojao.

Pretpostavka je da su u organizacijskom smislu u osnivanju Zrinjskog u određenoj mjeri pridonijeli i crkveni dužnosnici. Naime, pod njihovim okriljem osnovana su brojna društva pa tako i Hrvatsko glazbeno-pjevačko društvo Hrvoje. Upravo je u prostorijama mostarskog „Hrvoja" hrvatska mladež na čelu s profesorom Kuštrebom osnovala HŠK Zrinjski. Klub nije odmah od osnutka nosio spomenuto ime već se prvotno zvao „Đački športski klub", a kasnije i „Gimnazijalni nogometni klub Zrinjski".

To nije ništa neobično jer je i u Hrvatskoj u studenom 1903. godine osnovan nogometni klub koji je prvotno nazvan „Akademski ŠK", ali koji je brzo preimenovan u Hrvatski akademski športski klub (HAŠK). Nakon Zagreba lančanom reakcijom osnivaju se klubovi i u drugim mjestima, pa je već 1904. godine u Rijeci osnovana Olympia SC te u Zagrebu još jedan klub-Concordia. Povećavanjem broja klubova i općenito porastom interesa za nogometom 1909. godine osniva se Hrvatski športski savez, da bi se tek 1919. u Zagrebu osnovao Jugoslavenski nogometni savez.

Što se dogodilo 1905. godine u Mostaru? Vođeni trendovima sa zapada i nakon osnivanja HAŠK-a u Zagrebu ovdašnja hrvatska mladež okuplja se u domu „Hrvoja" i osniva Đački športski klub. U to doba dovoljno je bilo okupiti lokalnu intelektualnu elitu, održati osnivačku skupštinu, afirmirati zainteresiranu mladež, odabrati jedanaest nogometaša, pronaći im suparnike te odigrati utakmicu pred gledateljima. Godina u kojoj je odigrana prva utakmica pred mostarskim gledateljima, prema tadašnjem običaju smatrala se ujedno i godinom osnutka tog nogometnog kluba. Nogomet kao igra postaje sve popularnija, vremenom se osnivaju drugi nogometni klubovi i ustrojava se savez.

U knjizi „Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941." kao godina osnivanja GNK Zrinjski navodi se 1910., u monografiji „Zrinjski" iz 1993. godine na fotografiji uz prezentirane nogometaše Zrinjskog nalazi se i grb kluba u čijem središtu je istaknuta 1912. godina. U istoj toj monografiji prezentiran je članak iz hrvatskog Almanaha Zagreb u kome se iz neznanja kao godina osnutka pak navodi 1922. godina. Sve to stvara određenu konfuziju, ali je i lako za objasniti. Kada je 1905. osnovan HŠK Zrinjski u Mostaru nije bilo drugih klubova, nije bilo saveza niti su u početku registrirane odigrane utakmice. Osim toga, Austrougarska nije bila blagonaklona prema organiziranju nogometnih klubova što je potrajalo sve do njenog raspada. Ali pred Prvi svjetski rat Austrougarska ima važnijih problema pa se ipak počinje ozbiljnije raditi na tom planu.

Klubovi se počinju formirati pa se na jednom mjestu kao godina osnutka Zrinjskog navodi 1910., a u drugim izvorima 1912. godina. Dolazi Veliki rat zahvaljujući kojem nogomet pada u drugi plan. Nakon završetka rata ustrojava se Kraljevina SHS čiji činovnici vjerojatno sve prethodno anuliraju i nogometnu ligu ustrojavaju na način da klubovi moraju izvršiti svoju registraciju po novim pravilima ukoliko žele imati pravo nastupa. Sve ono što je postojalo ranije, za njih je predstavljalo samo nacionalna športska društva, a nipošto nogometne klubove. Stoga se u pojedinim izvorima pojavljuje i 1922. godina.

Geneza Zrinjskog je po svemu sudeći išla ovim slijedom. Neosporna je činjenica kako je hrvatska mladež 1905. godine osnovala preteču HŠK Zrinjski odnosno „Đački športski klub". Klub je 1910. godine promijenio ime u „Gimnazijalni športski klub Zrinjski" da bi konačno 1912. dobio naziv koji nosi i danas-HŠK Zrinjski. Stoga se u različitim izvorima navodi drugačija godina osnutka kluba.

Pošto danas pojedini imaju zamjerke na nacionalni prefiks u nazivu kluba samo spomenimo kako su nakon Zrinjskog u Sarajevu 1913. osnovani klubovi naziva Muslimanski ĐSK i Jevrejski SK Hakoah, u Beogradu LK Velika Srbija, u Mostaru Muslimanski omladinski športski klub Jedinstvo, s tim da je HŠK Zrinjski nakon prisilne zabrane jedini obnovio rad koristeći svoje izvorni naziv.

Danas Zrinjski niže brojne uspjehe okrunjene višestrukim titulama prvaka Premijer lige. U klubu su igrali nogometaši poput Luke Modrića, Zorana Rajovića, Tonija Šunjića, Lamine Diarra te igrači i treneri Blaž Slišković, Mario Ivanković, i brojni drugi ništa manje kvalitetni igrači i treneri koje je nemoguće sve poimenično navesti.

S druge strane načinjena je samo jedna monografija napisana sada već davne 1993. godine, i to ponajprije zahvaljujući entuzijazmu gosp. Marina Topića i njegovih suradnika. A kako dobro konstatira jedan vjerni pratitelj kluba: „HŠK Zrinjski ne da je zaslužio novu monografiju, već i da se o njemu snimi dokumentarni film". Stoga ohrabruje činjenica objavljena u nedjelju (25.11.) u Večernjem listu kako više osoba svakodnevno posjećuje Narodnu knjižnicu HNŽ radi prikupljanja podatka i građe za novo izdanje monografije o HŠK Zrinjski.

HŠK Zrinjski je svojom dugom tradicijom, burnom prošlošću i prije svega višestrukim uspjesima uistinu to zaslužio!

Nino Rotim/HERCEGOVINA.info