ZAPALIO DRUŠTVENE MREŽE Planetarno popularnu mediteransku kuhinju zamijenio 'balkanski doručak'

Planetarno popularnu mediteransku kuhinju, barem kada je u pitanju zdraviji i 'laganiji' način ishrane po preporuci nutricionista i stručnjaka, trenutno je zamijenio novi trend. Sudeći po društvenim mrežama, korisnici su 'zaluđeni' onim što zovu 'balkanski doručak', a riječ dvije o ovom tipu ishrane dali su i nutricionisti. Novom trendu pažnju je posvetio i ugledni National Geographic.

Zakozvani ‘balkanski doručak’ donosi pristup s raznovrsnim jelima na stolu, obično u kombinaciji integralnih (cjelovitih) i sirovih namirnica, uključujući svježe povrće, kruh, sir, suhomesnate proizvode, jaja i kisele krastavce. Navodno je sve krenulo od TikTok videa u kojem muškarac jede komade kruha, sira i cijele paprike—bez pribora i tanjura— a onda je ovaj fenomen postao predmetom zanimanja, piše National Geographic, donosi N1.

“Postoji pretpostavka da ovo jedu svi na Balkanu”, kaže spisateljica i autorica recepata Irina Janakievska, rodom iz Sjeverne Makedonije, dodavši: “Skoro zanemarujete sve izuzetno različite kulinarske prakse tog područja”.

Znači, zaslužuje li ‘balkanski doručak’ mjesto u našim svakodnevnim prehrambenim rutinama? I koliko je on zapravo ‘balkanski’? Stručnjaci istražuju kulturne korijene i potencijalne zdravstvene koristi ovog najnovijeg viralnog prehrambenog trenda.

Što je zapravo ‘balkanski doručak’?

“Ne postoji jedinstveni ‘balkanski doručak'”, pojašnjava Janakievska. Spisateljica je nedavno objavila knjigu 'Balkanska kuhinja', kuharicu s receptima iz balkanske regije (nekadašnje Jugoslavije). Kaže da, iako se elementi ovog prehrambenog trenda mogu naći u tradicionalnim balkanskim doručcima, ovaj trend predstavlja grubo pojednostavljenje bogate kulinarske povijesti.

“Sigurno nije odraz toga kako većina ljudi u regiji jede”, kaže i dodaje: “Stoga, moja je opomena da ljudi ovu [tradiciju] uzmu s malo zadrške”.

Janakievska kaže da su “neki elementi [trenda balkanskog doručka] donekle točni”, posebno ravnoteža proteina, ugljikohidrata, mliječnih proizvoda i svježih, sirovih namirnica. Međutim, točni sastojci znatno se razlikuju ovisno o regiji, socioekonomskom statusu, klimi, sezoni, pa čak i religiji.

TikTok verzija ‘balkanskog doručka’, koja uglavnom prikazuje varijante istih cijelih, sirovih sastojaka, ima izrazito ruralni okus, objašnjava. Dok su ljetni doručci vjerojatno kombinacija paradajza, slatkih paprika i lubenice (kao u ‘balkanskom doručku’), zimi su uobičajena jela obilna, slana kaša od heljde ili palente—posebno u hladnijim, planinskim područjima. A mnogi sastojci su regionalni, poput albanskog flije, ili pršuta, pečenice i drugih suhomesnatih proizvoda iz dalmatinske regije Hrvatske.

Suprotno onome što društvene mreže možda sugeriraju, nije svaki dan prilika za veliki obrok. Često je doručak jednostavno pečeno tijesto, poput bureka, uz tursku kavu ili čašu jogurta. No, vikendi mogu donijeti obilnije meze, uključujući tanjure s jajima kuhanim s dinstanim povrćem, kajmakom i drugim domaćim mekanim sirovima, povrtnim konzervama poput popularnog ajvara, te složenicama punjenim mesom, povrćem ili džemom. Kiseli krastavci su uobičajeni na Balkanu, kao i voćne marmelade. Porcije obično nisu velike, a ona dodaje uz smiješak: “Mi koristimo tanjure i pribor”.

Iako je to uobičajeno na Balkanu, ovaj pristup jelima na malim tanjurima nije jedinstven za regiju.

“Ta kultura je općenito mediteranska”, kaže profesor na Univerzitetu Pacific, Ken Albala, upućujući na slične prikaze hrane poput španjolskog tapasa, baskijskih pinčosa i talijanskih meza. A doručci puni svježih, cijelih sastojaka uobičajeni su u Turskoj, Egiptu, pa čak i u Izraelu ili Libanonu. “Ne mogu zamisliti zašto bi to bilo karakteristično za Balkan”, dodaje.

Prednosti ‘balkanskog doručka’

Kada je riječ o ‘balkanskom doručku’, ukupni naglasak na praktičnosti, jednostavnosti i svježim, lokalnim sastojcima čini ga zdravom i prilagodljivom jutarnjom rutinom.

“Mislim da je to izvrstan doručak“, kaže Albala. Jedenje malih porcija hrane s različitim teksturama i okusima “održat će vaše ‘senzore’ okusa zainteresiranim” bez prekomjernog konzumiranja bilo kojeg sastojka.

S prehrambenog stajališta, ‘balkanski doručak’ je prilično uravnotežen obrok.

“Sigurno ima raznovrsnih namirnica, što znači više nutrijenata—i širu paletu nutrijenata”, kaže Toby Amidor, registrirana nutricionistica i autorica.

Kako bi povećala nutritivnu vrijednost, Amidor predlaže da se bijela peciva zamijene integralnom varijantom—i to u manjim porcijama—te da unos sira bude ograničen na oko 30 grama. Također upozorava da se ne pretjeruje sa suhomesnatim proizvodima, koji su povezani s rakom debelog crijeva i bolestima srca. Umjesto toga, preporučuje visoko-proteinastu konzerviranu ribu, kuhano jaje ili jogurt.

Za Amidor, ono što može učiniti ‘balkanski doručak’ idealnim je to što se može prilagoditi potrebama svake osobe. Pristup s raznovrsnim jelima zahtijeva vrlo malo vremena i truda, a lako se prilagođava sezoni i financijskoj situaciji.

“Mislim da mnogi ljudi preskoče doručak”, kaže Amidor, dodajući da velika većina Amerikanaca ne unosi dovoljnu količinu voća i povrća. “Ovo je lijep način, prilično jednostavan način [za veću raznovrsnost]. Nema kuhanja”.