TRADICIONALNO JELO ISTOČNE HERCEGOVINE Gatački kajmak dobio zaštitu oznake porijekla

Gatački kajmak iz mješine, koji se pravi po jedinstvenoj recepturi i tradicionalno je jelo istočne Hercegovine, službeno je dobio zaštitu oznake porijekla, što je vrhunac zaštite jednog proizvoda. Udruženje proizvođača gatačkog kajmaka završilo je postupak registracije u Agenciji za sigurnost hrane BiH, čime je ostvarilo cilj postavljen prije tri godine, kada je udruženje osnovano – zaštititi ovaj proizvod.

Gatački kajmak iz mješine prvi je zaštićeni proizvod ovog kraja, a na njegovom brendiranju članice Udruženja proizvođača gatačkog kajmaka vrijedno rade već tri godine, piše BHRT.

Udruženje je osnovano prije tri godine i okuplja 26 članica, uglavnom žena sa sela, koje se bave proizvodnjom mlijeka, kajmaka i mliječnih proizvoda. Način pravljenja kajmaka je jedinstven. Mlijeko se prokuhava, zatim se ostavlja da stoji od 24 do 48 sati kako bi se na površini uhvatio kajmak.

"Onda se taj kajmak skida, slaže u kace, svaki sloj se redom soli i to stoji na odležavanju otprilike 20 do 25 dana prije nego što ide u mješinu. Prostorija za proizvodnju sira i kajmaka mora biti samo za to namijenjena, a najvažnije je da je prozračna, da je zrak čist i da ima strujanje zraka jer mlijeko to zahtijeva", kazala je proizvođačica Milenija Sušić.

Oznaka porijekla predstavlja poticaj ekonomskom osnaživanju žena ovog kraja jer će cijena ovog jela sada biti još viša. Kupci su uglavnom pojedinci i vlasnici hercegovačkih restorana, a potražnja je velika.

"Sve što trenutno imam, sve mi je naručeno", kaže Milenija.

Put do dobivanja oznake porijekla bio je dug i mukotrpan, kažu u Udruženju. Tijekom tri godine realizirano je desetak projekata koji su doprinijeli jačanju kapaciteta Udruženja. Sve je finalizirano prije nekoliko dana kada su službeno završili registraciju proizvoda u Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.

"Čitav proces proizvodnje odvija se na tom zaštićenom području, od mjesta gdje se drže goveda koja daju mlijeko za proizvodnju kajmaka, do hrane koja također mora biti odavde. Ne može se, recimo, kupiti mlijeko u susjednoj općini pa ga ovdje preraditi. Cijeli proces proizvodnje mora biti upravo s ovog područja", izjavila je Dragana Milović, predsjednica Udruženja proizvođača gatačkog kajmaka.

Na krajnji proizvod utječe mnogo faktora, prvenstveno autohtono gatačko goveče i njegova specifična ishrana, kao i podneblje, odnosno klima i nadmorska visina općine, ali i skladištenje u tzv. ovčijim mješinama.

"Nakon što se zatvori mješina, kajmak stoji najmanje mjesec dana, a može i dulje, čak do godine dana, a da pritom ne promijeni kvalitetu. Mješina mu daje tu posebnu aromu", kazala je Ljilja Popović, direktorica Poljoprivredne zadruge Gacko.

Na putu do dobivanja oznake porijekla, Udruženje je dobilo punu podršku lokalne zajednice, odnosno Općine Gacko. Sljedeći korak, ističu iz Općine Gacko, jest vraćanje u uzgoj autohtonog gatačkog govečeta.

"Trenutno radimo na jednom projektu genotipizacije kako bismo pronašli te primjerke gatačkog govečeta, umnožili ih i radili na tome. Ako to uspijemo povezati s kajmakom, dobit ćemo jedan zaista poseban proizvod", rekao je Ognjen Milinković, načelnik Općine Gacko.

Podršku zaštiti autohtonog gatačkog kajmaka, kroz brojne projekte, pružila je i Europska unija, posebno putem programa ReLoaD2, koji je pomogao nabavu suvremene opreme za proizvodnju i skladištenje kajmaka.