KIC i dalje traži djevojku koja je ukrala fotografiju: Emil Matešić objasnio nam je zašto je fasciniran njenim činom

Vidi originalni članak
I deset dana nakon što je iz zagrebačkog Kulturno-informativnog centra ukradena fotografija Gorana Pavletića, koja je bila dio aktualne izložbe u Galeriji, KIC ne odustaje od potrage za kradljivicom, koja je prema svemu sudeći dobro osmislila plan krađe.

Cijeli slučaj zanimljiv je i zbog toga što je ravnatelj Emil Matešić dotičnu odlučio nagraditi. Naime, osim što je kradljivici ponuđena amnestija, ponuđen joj je i rad na kustoskom projektu kao "nagrada za pokazanu izuzetnu hrabrost i ljubav prema umjetnosti".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Unatoč kratkoj snimci koju su objavili, u nadi da će se djevojka sama javiti, nije došlo do rezultata pa su ovoga puta objavili integralnu verziju cijelog pothvata, a nakon nekoliko dana to je napokon urodilo plodom.

"Potencijalne kradljivice se javljaju ili nam netko ukazuje da bi to mogla biti 'ona djevojka', komuniciraju mailom, ne šalju svoju fotografiju, do kraja tjedan ćemo obaviti malo istraživanje i nadam se, locirati onu pravu", rekao nam je Matešić.

Dodaje kako "ponuda za postao stvarno stoji jer se radi o nekom tko ima izražen osjećaj za umjetničku vrijednost fotografije, a za uživati u njoj sposobna je učiniti doslovno sve. To je rijetkost i učinilo mi se da to treba nagraditi, posebice zato jer se doista ne radi o krađi velike vrijednosti nego je ovo ustvari zločin iz strasti nad malim predmetom, ne nad osobom i na koncu nije svojim činom ugrozila baš nikoga izuzev što je na kratko vrijeme skrenula pažnju javnosti na snagu i kvalitetu koju hrvatska fotografija ima".

Upitali smo ga i kakve su reakcije ljudi na njegovu neuobičajenu ponudu na što nam je odgovorio kako su one odobravajuće i dodaje: "Pokazati malo inverzije pri nekom naoko kriminalnom činu, i ne težiti kazni nego razumijevanju i fenomenološkoj analizi učinjenog ispada kao neka dobra, zbunjuća vijest u današnjem medijskom prostoru".

Matešić tvrdi da ovaj čin krađe slike može potegnuti i pitanje na osobnoj razini. 'Kada je mene tako nešto dojmilo da sam to htio taj tren imati i da li sam to mogao gdje vidjeti i šta bih za to učinio?' "Na kulturološkoj razini moglo bi se reći da suvremena hrvatska fotografija, poglavito ova što smo izložili koja nastavlja neke tradicija iz prve polovine 20 st., mislim tu na Tošu Dabca, Milana Pavića, Đuru Greisbacha ima svoju publiku. Nazvao bi ovo nekim početkom medijske renesanse neoklasične fotografije u Hrvatskoj. Ne zaboravimo da je snimku njezine akcije (kraću i integralnu) vidjelo do sada 55.000 ljudi", objašnjava Matešić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

vijesti.hr

Vezani članci