Oralnim seksom protiv jutarnje mučnine?

Hercegovina.info
Vidi originalni članak

1. Za omekšavanje kože

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S obzirom da sadrži antioksidans spermin , za kojeg je izvjesno da smanjuje bore, zaglađuje kožu i sprječava pojavu akni, norveška tvrtka Bioforskining je na bazi spermina sintetizirala kremu za lice koju prodaje za 1.500 kuna.

2. Za kuhanje

Paul 'Fotie' Photenahauer napisao je knjigu 'Natural Harvest' u kojoj objašnjava da ljudski spermiji imaju „visoku nutritivnu vrijednost, zamamnu teksturu i dinamičan okus". Uz komentar kako je to sastojak do kojeg se relativno lako i jeftino može doći u većini kućanstava i restorana, autor žali što ga se više i spremnije ne koristi u svakodnevnom kuhanju.

3. U slikarstvu

Umjetnik Martin Von Ostrowski već je poznat po slikanju izlučevinama vlastitog tijela, možda najviše po portretnu Hitlera naslikanog svojim izmetom. U Berlinu je 2008. održao izložbu sačinjenu isključivo od slika naslikanih vlastitom spermom. Za jednu sliku bilo mu je potrebno oko 40 ejakulacija pa je, s obzirom na broj izloženih djela, izračunato da je za sve njih morao ejakulirati barem 1.000 puta. Otkrio je da spermu zamrzava da bi ostala svježa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

4. U špijunaži kao nevidljiva tinta

U prvom svjetskom ratu britanski je MI6 otkrio ovo neobično svojstvo ljudske sperme. Nije ju se moglo otkriti uobičajenim metodama, npr. jodovim parama, a osim toga bila je i lako dostupna svakom agentu koji je bio spreman na takvu žrtvu za domovinu. Ova je metoda ušla u redovnu praksu tadašnjeg MI6-a, uz jedini naputak da se mora paziti da se koristi samo svježa sperma, jer se inače na papiru osjeti neugodan miris.

5. Kao antidepresiv za žene

Ovo je vjerojatno najkontroverznija moguća primjena ljudske sperme, s obzirom da su vrlo upitni dokazi o njezinoj učinkovitosti u upravo ove svrhe. No jedna je studija 2002. pokazala da su žene koje su izložene spermi manje deprimirane, i to zbog hormona koji djeluju na raspoloženje koji se apsorbiraju iz sjemena kroz vaginu. Studija je tvrdila da nikakvi drugi faktori nisu mogli biti uzrok promjena raspoloženja kod ispitanih žena.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sperma zapravo ima vrlo složen kemijski sastav. Sadrži preko 50 različitih kemijskih spojeva, uključujući hormone, neuroprijenosnike, endorfine i imunosupresijske spojeve.

Od onih koji utječu na raspoloženje, to su kortizol (koji pojačava osjećaj nježnosti), estron (koji podiže raspoloženje), prolaktnin (prirodni antidepresiv), oksitocin (također podiže raspoloženje), hormon koji ispušta tirotropin (još jedan antidepresiv), melatonin (koji uzrokuje pospanost) i čak serotonin (najpoznatiji antidepresijski neuroprijenosnik).

6. Za regulaciju ovulacije

Sveučilište Saskatchewan objavilo je studiju koja tvrdi da jedan protein iz ljudske sperme ima takav učinak na mozak žena da izaziva ovulaciju. Radi se o istoj molekuli koja regulira rast, održavanje i opstanak neurona. Zbog toga autori studije smatraju da je moguće da sjeme daje hormonske signale ženskom mozgu koji zatim otpušta one hormone koji pak jajnicima daju signal da otpuste jajnu stanicu.

7. Kod jutarnjih mučnina

Iako je ovo vjerojatno jedna od posljednjih stvari koju si priželjkuju trudnice, psiholog Gordon Gallup, specijalist za reproduktivno natjecanje i ponašanje kod ljudi, smatra da oralni seks može biti od velike pomoći pri jutarnjim mučninama. Njegova je teorija da je trudnicama zlo i da povraćaju zbog toga što njihovo tijelo odbacuje genetski materijal iz sperme koja ih je oplodila kao nešto strano i nepoznato. Stoga bi konzumiranje sperme djetetova oca trebalo pomoći trudnicama da pojačaju imunitet na taj genetski materijal.

8. Za pohranjivanje podataka

Količina informacija koje se mogu pohraniti u spermi je uistinu nevjerojatna. Sriram Kosui i njegovi istraživački timovi na Harvardu i Johns Hopkinsu osmislili su tehniku za arhiviranje podataka u DNK, uz pomoć koje bi se mogao pohraniti vrtoglav 1 petabajt podataka u samo 1.5 miligrama DNK. Jedan petabajt iznosi 1.024 terabajta. Budući da se genetske informacije mogu 'upakirati' i čuvati u tri dimenzije, radi se o volumenu od oko 1 kubičnog milimetra.

Izvor: Jutarnji.hr

Vezani članci