Jedan francuski poljubac
Naime, neki evolucijski psiholozi, smatraju da današnje ljubljenje dolazi od prijenosa hrane iz jednih u druga usta, kao što to čine ptice. S obzirom na to da nisu uvijek postojali marketi s gotovom mekanom hranom za bebe, majke su morale prvo sažvakati hranu, pa tek onda dati istu svom djetetu. Koliko god vam se to činilo neatraktivno ovakav način hranjenja pokazuje veliki nivo povjerenja i intimnosti.
Pored hranjivih tvari, pljuvačka sadržava i informacije o vama, kao što je razina zdravlja. Tako nam ljubljene u jednu ruku omogućava razmjenu informacija koje svjesni um ne može doznati, a na to uvelike utječu feromoni - kemijski signali koji olakšavaju slanje poruka.Znamo da životinje koriste feromone kako bi upozorile druge životinje da su spremne za parenje, da se u blizini nalazi izvor hrane ili opasnost, a znanstvenici pretpostavljaju da feromoni mogu igrati sličnu ulogu i kod ljudi.
No ljubljenje nije samo način biranja savršenog partnera, ono u nama budi niz pozitivnih emocija i osjećaja te pridonosi smanjenju stresa i socijalnom vezanju.
U studiji je zaključeno da su parovi u dugim vezama značajno smanjivali nivo stresa poljupcem (što duža veza, to se više smanjuje), te da je i samo držanje za ruke kod ovih parova mijenjalo kemijsku strukturu u mozgu.
Konačni odgovor na pitanje zašto se ljubimo dala je Helen Fischer, evolucijski psiholog te kao glavne razloge navela: seksualni nagon, kojim vlada testosteron; zatim romantična ljubav, kojom vladala dopamin i drugi hormoni zbog kojih se osjećamo dobro; i privrženost što uključuje kemikalije poput oksitocina.
Vezani članci