Sve više razvoda: Naš brak nije bio osobito dobar, ni ja ni žena nismo bili sretni
Obaveze su nas nosile, djeca su nas držala. A onda je došla kriza. Imali smo dobar standard i htjeli smo ga održati. Umjesto da sam rekao: ‘Dosta, neke su druge stvari važnije', sve svoje snage uložio sam u materijalno osiguravanje obitelji. Počeo sam raditi puno više, bilo mi je puno teže, dolazio sam kući sve kasnije, u cijelu se obitelj uvukla nervoza, frustracija je bila sve veća.
Razvod
Odlučila je da je dosta
Moja supruga od mene nije imala ništa, imao sam i ja osjećaj da od života imam samo posao i navečer odlazak u krevet, da sam potpuno zgažen. Životi su nam se razišli i ona je jednostavno odlučila da je dosta - priča Ivan, 40-godišnji vlasnik jedne manje tvrtke, koji se proljetos, nakon sedam godina braka, rastao. Bi li njihov brak opstao da nije došlo do velike krize, srozavanja standarda na koji su bili navikli i njegova sve većeg izbivanja od kuće zbog posla, ne može reći. - Naš brak nije ni ranije bio dobar, ali je opstajao. Možda bi preživio da nije došlo do te financijske frustracije, a možda ne bi - kaže Ivan.
On i njegova bivša žena jedan su od više od 3000 bračnih parova koji su se, prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku, ove godine rastali. Broj razvoda u tom razdoblju, u odnosu na isto razdoblje lani, porastao je za dramatičnih 15 posto uz gotovo isti broj sklopljenih brakova kao i 2011. godine!
Ekonomska kriza i kriza braka
- Podaci su očekivani jer u doba krize broj razvoda uvijek dramatično raste. Nezaposlenost, ekonomska nesigurnost i financijski problemi ‘pogoduju' razvodima. U takvim se uvjetima raspadaju nestabilniji, već načeti brakovi, iako je sasvim sigurno da bi dio njih ozdravio i preživio u drugačijim, boljim ekonomskim okolnostima. Dakle, brakovi u kojima već postoje problemi postaju sve teže održivi u uvjetima ekonomske krize. Kad se uz sve probleme pridodaju još i financijski, loši brakovi ne uspiju opstati - kaže dr. Anđelko Akrap, ugledni demograf s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Osim što se sve više rastaju, ljudi su sve manje spremni i za ulazak u brak. U odnosu na pred-kriznu 2007., u Hrvatskoj je u prvih sedam mjeseci ove godine broj sklopljenih brakova bio manji čak 25 posto, a broj razvoda veći 17 posto. Najveći pad zabilježen je lani, kad se tijekom cijele godine vjenčalo tek nešto više od 20.000 parova, što je najmanja brojka ikad - manja i od broja onih koji su sudbonosno "da" odlučili reći najgore ratne 1991. godine!
Vezani članci