FOTO  MONIKA LONČAR Ovo tijelo nam je dano na povjerenje, da ga čuvamo u najboljem zdravlju

Monika Lončar rođena je u Mostaru. Dobar dio života provela je u Zagrebu gdje se školovala i radila u struci. Magistar je računovodstva i financija.

Međutim, kako kaže za hercegovina.info njezina prva i prava ljubav je ona prema nutricionizmu i svemu što označava wellbeing jednog čovjeka. Pokrenula je i svoju Instagram stranicu Oboji svijet, s motivom strasti prema zdravom načinu življenja, ali i da približi ljudima plant based prehranu, educira ih i potakne na zdravije i svjesnije izbore.

"Oduvijek me je zanimala povezanost prehrane i ljudskog zdravlja. Iako nisam profesionalno krenula tim putem, moja edukacija o tom području počela je vrlo rano. Još u osnovnoj školi, na čemu mogu zahvaliti svojoj učiteljici koja nas je osim slovima i brojevima, učila i životu. Stoga sam vrlo strastvena kada je u pitanju rana i cjeloživotna edukacija. Smatram da trebamo učiti do posljednjeg dana, biti otvorenog uma, ne bojati se promjena i težiti biti bolja verzija sebe. Jedino tako rastemo.

Znanost kaže da djeca u svojih prvih 6 ili 7 godina života uče putem podsvjesnog uma, i prihvaćaju istinitim sve što im se kaže. Ova iskustva tijekom vremena postaju njihove navike i ponašanje, koje čak u 95 postotnoj mjeri upravljaju njihovim životom. Majčinstvu kao mojoj glavnoj trenutnoj ulozi stoga sam jako posvećena.

Trudim se njegovati svaki aspekt tih malih bića. Troje ih je. Zdrava su i vesela plant based dječica. Uživam u stvaranju, čitanju, boravku u prirodi gdje najvećim dijelom pronalazim inspiraciju. Fotografija, putovanja i kreiranje zdravih i ukusnih jela za moju socijalnu platformu @obojisvojsvijet su ujedno i hobi. Dok sam imala više vremena, to je bilo učenje kineskog jezika i ples. Kamo sreće da dan traje više od 24 sata, slažete li se?"

Što je zapravo plant based prehrana i koja je razlika u odnosu na veganstvo?

"Vrlo često se ova dva termina poistovjećuju. Zajednička im je crta-
nekonzumiranje namirnica životinjskog podrijetla. Međutim, plant based prehrana orijentirana je isključivo na zdravlje i prehranu baziranu na cjelovitoj hrani biljnoga podrijetla, te ima jako uporište u znanosti. Toj skupini pripadaju sve: žitarice, mahunarke, grahorice, voće, povrće, orašidi i sjemenke. Od njih se mogu raditi sve zamislive kombinacije, od biljnih mlijeka, burgera, kolača, torti, zdravih peciva, sladoleda, biljnih sireva i mesa, da ne nabrajam.

U svijetu segment zdrave plant based prehrane je u velikom porastu. U posljednjih par godina, može se osjetiti i kod nas. Sve više je malih proizvođača koji idu u smjeru proizvodnje biljnih alternativa. Veliki trgovački lanci također šire svoje police u korist ovakvih namirnica, što me posebno veseli jer je dobar znak da postoji potražnja i da se svijest ljudi polako mijenja.

Prema veganstvu s druge strane imam ogromno poštovanje. To je najprije etički pokret koji se zalaže za prava svih živih bića ali i pokret očuvanja okoliša. Najveći utjecaj na zagađenje naše planete ima upravo animalna agrikultura koja je odgovorna za 18 posto emisije svih stakleničkih plinova, više nego ispušni plinovi svog transporta na Zemlji. Jesti vegansku dijetu stoga bi bio najveći i najvažniji faktor da smanjimo svoj otisak i loš utjecaj na okoliš.

Međutim, biti vegan ne znači biti nužno i boljeg zdravlja. Ako se ne pazi na prehranu i ako je udio visoko procesuiranih namirnica i ulja (kokosovog i palminog koji sadrže zasićene masne kiseline) velik. Često kažem da su i čips i gazirana pića veganski, ali nisu zdravi. Prehrana treba biti dobro isplanirana, raznolika uz adekvatnu suplementaciju vitamina B12. Za sve koji žele saznati više, preporučujem pogledati sljedeće dokumentarce: Forks over knives, Game changers, Earthlings, Cowspiracy, What the health."

Kada ste počeli živjeti po ovoj prehrani? Jesu razlozi mijenjanja ishrane zdravstvene prirode i koliko je pomoglo u reduciranju zdravstvenih poteškoća?

"Prije gotovo sedam godina, i nikada se nisam osvrnula nazad. 
Teško je ignorirati znanost i ogromno tijelo podataka koji idu u prilog ovakvom načinu života. Za plant based prehranu zalažu se i brojne svjetske institucije, poput Svjetske zdravstvene organizacije, Akademije za prehranu i dijetetiku koja okuplja najveći broj nutricionista, Američkog instituta za rak, American heart association, i brojne druge.

Oduvijek sam se hranila zdravo, od najranijeg uzrasta bila je prisutna ta svijest. Međutim, u 20-tim godinama sitnije zdravstvene poteškoće, navele su me da preispitam svoja dotadašnja vjerovanja o zdravom i počnem misliti van kutije. Odbacila sam zastarjela vjerovanja koja se prenose generacijski i odlučila potražiti odgovore na pitanja. Iznenađujuće je bilo koliko sam stručne literature i znanstvenih istraživanja uspjela pronaći na tu temu. Što je najvažnije, stavila sam naučeno u primjenu. Vlastito iskustvo najbolji je učitelj.

Da se osvrnem na Vaše pitanje, odličnog smo zdravlja. Trudnoće su prošle u najboljem redu. Moja obitelj prosperira zahvaljujući ovoj odluci. Istina je da benefite možete osjetiti relativno brzo.

Najjednostavnije je postupno uvoditi sve više biljnih obroka kako bi se vaš mikrobiom navikao na novi obrazac prehrane i povećan unos vlakana. I postupno graditi svoj put barem do 80 posto, idealno 95 do 100 posto.

Ovo tijelo nam je dano na povjerenje, da ga čuvamo u najboljem zdravlju i postupamo prema njemu s velikim poštovanjem. Volite ga, i ono će voljeti vas."

Koje namirnice su nakon odluke o novom načinu ishrane ušle u vašu kuhinju, vašu prehranu?

"Otkrila sam potpuno novi svijet namirnica koje ranije nisam naročito poznavala. Tek sam tada shvatila koliko je prehrana bazirana na mesu, siru i jajima kao centralnom dijelu zapravo bila jednolična.
Hranimo se vrlo raznoliko. S naglaskom na domaće i sezonsko, ali volim eksperimentirati sa svim kuhinjama svijeta. U kuhinju sam poželjela dobrodošlicu batatu, algama, tofuu, avokadu, chia sjemenkama, kvinoji, heljdi, datuljama, kokosu, prosu, ali i mnogim drugima na koje smo zaboravili. U jelima volim koristiti i koprivu, maslačak, čuvarkuću, mentu, matičnjak, mlade listove vinove
loze, ljekovite, pomalo zaboravljene ali jako ukusne biljke s našeg podneblja. Nevjerojatno je mnogo kombinacija, slatkih i slanih koje mogu pripremiti s njima."

Mnogi ne znaju kako skuhati ručak ako u njemu nema komad mesa, Hercegovci vrlo teško mijenjaju navike čak iako imaju zdravstvene probleme?

"Upravo to je bio glavni motiv pokretanja stranice @obojisvojsvijet. Htjela sam ljudima približiti sve mogućnosti plant based prehrane, i dati im ideje za svakodnevne obroke. Istina da je da smo emocionalno vezani za određenu hranu, pod velikim smo utjecajem društvenih očekivanja, socijalnog uvjetovanja, zastarjelih vjerovanja, agresivnog marketinga prehrambene industrije. U današnjem društvu, posebno je teško pojedincu odbaciti ustaljenu naviku, te postati i ostati zdrav.

Kao što sam rekla, bića smo navika i jedino svjesno ih možemo promijeniti. Polazim uvijek od razumijevanja, jer sam i sama bila u istoj koži. Prvi korak u tome je čvrsta odluka, zatim kvalitetna edukacija te stavljanje naučenog u primjenu. Izvrsna knjiga koju bih preporučila na tu temu, i koja je promijenila moj život, je Kineska studija doktora T. Colin Campbella. Riječ je o dvadesetogodišnjem projektu tri sveučilišta Chinese Academy of Preventive Medicine-Cornell-Oxford koja je opisana kao Grand Prix epidemiologije. Knjiga je za sve koji misle da znanost ne idu u prilog biljne prehrane.

Mijenjati sebe jest teško, ali konzistencija je ključna. Jednom kada vidite da možete jesti ukusno, zdravo a pri tome ni najmanje ne žrtvovati okuse hrane, postigli ste win-win situaciju."

Kažete kako ste stranicu Oboji svoj svijet pokrenuli kako bi potaknuli druge da učine svjesniji i zdraviji izbor na svom tanjuru?

"Tako je. Dnevno dijelim sadržaj koji je inspirativan i koristan. Ideja je bila olakšati ljudima ulazak u plant based svijet. Potaknuti ih na zdravije i svjesnije svakodnevne izbore. Kao i odgovoriti na pitanje, čime se mi zapravo hranimo. A da to nisu samo salate, predrasuda kojoj se zaista od srca nasmijem. Svi smo mi vrlo praktični, i mnogo je jednostavnije okušati se u pripremi ovakvih obroka kada imamo konkretan i detaljan recept uz popratne fotografije samog postupka. Reakcije ljudi su zaista fenomenalne, prekrasna su i pozitivna zajednica s kojom zaista uživam dijeliti i razgovarati."

Trenutno ste food kolumnistica za digitalni lifestyle portal Styležurnal. Koji su neki budući projekti?

"Trenutno najviše radim kao content creator za svoje klijente.
S razvojem društvenih medija javila se i potreba za što kvalitetnijim sadržajem. Digitalni sadržaj je postao velikim dijelom naših života. Informira nas, odgovara na naša pitanja, zabavlja nas, nasmijava, usmjerava naše odluke. Dobar content privlači nove kupce, zadržava postojeće i poziva ih na sudjelovanje, što na kraju krajeva generira prihod kompanijama. O budućim poslovnim projektima mi je još rano govoriti. Čekaju vrijeme kada ću im se moći u potpunosti posvetiti. Trenutni tempo odgovara majčinskim obavezama. Ne žurim, čekam pravi trenutak."

Mnogi trenutno imaju smanjen kućni budžet, što kupovati?

"Kada malo razmislite, shvatit ćete da su najpristupačnije namirnice upravo one biljnoga podrijetla. Mahunarke, grahorice, žitarice, voće i povrće uzgojeno lokalno. Koliko može koštati kilogram graha, krumpira, zobi, zelenog povrća ili  kilogram domaćih jabuka? Osim toga, to je hrana najvećeg indeksa sitosti, zahvaljujući dragocjenim vlaknima, proteinima, nutrijentima i visokom postotku vode. Sa ovim namirnicama možete kuhati izuzetno zdrave i raznovrsne obroke. Neka one budu centralni dio tanjura.

Kuhajte sve doma, i od početka. Odvojite vremena da isplanirate tjedni meni, i kupite samo što vam je potrebno. Za posao, školu, putovanje pripremite obroke unaprijed. Inspiraciju možete potražiti na @obojisvojsvijet. Za bilo kakve nedoumice osjećajte se slobodno upitati me. Jesti plant based može biti veliko olakšanje za Vaš džep i najbolja odluka za Vaše zdravlje", rekla je Monika Lončar u razgovoru za hercegovina.info.