Je li konzumacija alkohola dobra za naše zdravlje? Evo kako razmišlja veliki broj Hrvata

Naime, među brojnim pitanjima u opsežnom, metodološki preciznom i kvalitetnom istraživanju bilo je i ono zašto se pije, a od Hrvata koji spadaju u kategoriju onih koji su pili u posljednjih 12 mjeseci, njih 17,7 posto kazalo je kako to čine jer je to dio zdrave prehrane, a 14,4 posto ih je reklo kako je to zdravo.

U tom uvjerenju kako je pijenje zdravo Hrvati su uvjerljivo na vrhu među svim zemljama u kojima je provedeno istraživanje, dok je u većini ostalih segmenata Hrvatska ispod prosjeka obuhvaćenih europskih zemalja.

Kulturološki prihvatljiv

Takav stav posljedica je prijašnjih smjernica prema kojima je umjereno konzumiranje alkohola zdravo, oko čega se i danas lome koplja premda novije smjernice, uključujući i one Svjetske zdravstvene organizacije, kazuju kako pijenje nije zdravo.

No, u Hrvatskoj je alkohol kulturološki prihvaćen i ni jedno događanje ne može proći bez njega, a sad je na stručnjacima da rezultate istraživanja iskoriste za izradu novog akcijskog plana i smjernica vezanih uz konzumaciju alkohola.

Naime, naglašava se kako je u cilju smanjenja štete povezane s alkoholom važno podizanje svijesti i informiranje, kao i praćenje pojavnosti rizične konzumacije alkohola. Kako bi mogli donijeti racionalne odluke, potrošači trebaju biti informirani ne samo o karakteristikama proizvoda i korisnim svojstvima, nego i o rizicima kojima će biti izloženi zbog njihova konzumiranja.

Glavni ciljevi istraživanja u okviru Zajedničke akcije Europske unije za smanjenje štete povezane s alkoholom bili su pružanje osnove za usporednu procjenu i praćenje epidemiologije alkohola, uključujući količinu popijenog pića, obrasce pijenja i štete povezane s alkoholom u EU-u, te jačanje kapaciteta u usporednoj metodologiji istraživanja alkohola i sve veći interes za korištenje zajedničke metodologije u budućnosti.

U istraživanju je sudjelovalo 19 zemalja s ukupno 33.237 ispitanika. Hrvatski uzorak bio je 1500 ispitanika u dobi 18-64 godine, 49,9 posto muškaraca i 50,1 posto žena, a istraživanje je provedeno od 26. svibnja do 16. lipnja 2015. godine.

Glavna istraživačka područja bila su sociodemografske karakteristike ispitanika, konzumacija alkohola, ekscesivno epizodično pijenje, kontekst pijenja, motivi za pijenje/nepijenje, stavovi prema alkoholnoj politici, individualna šteta povezana s konzumacijom alkohola, šteta povezana s konzumacijom alkohola drugih osoba.

Gdje i s kim pijemo

Kad se radi o tome gdje i u kojim prigodama pijemo, istraživanje je pokazalo kako se alkoholna pića u prethodnih 12 mjeseci (jednom tjedno i češće) najčešće pilo u vlastitom domu - 29,7 posto, s prijateljima, kolegama i poznanicima - 29,5 posto, uz jelo - 25,9 posto te s članovima obitelji - 25,1 posto ispitanika.

Kad su u pitanju stavovi prema alkoholnoj politici, u Hrvatskoj su podjednako zastupljeni stavovi koji podržavaju kontrolu (mjesta i vremena prodaje, određivanje visoke cijene, zabranu oglašavanja, preuzimanje odgovornosti od javne vlasti/državnih tijela) i "laisses fair" stavovi (podržavanje isključivo osobne odgovornosti za posljedice uzrokovane pijenjem alkoholnih pića te npr. roditeljske odgovornosti za pijenje djece i/ili određivanje dobne granice).

Istraživanje je pokazalo i kako Hrvatska, uz Portugal i Rumunjsku, spada među zemlje s najvećom značajnom razlikom među spolovima: pet puta je vjerojatnije da će Hrvati u odnosu na Hrvatice imati problema s alkoholom.

Istraživanje institucija iz 19 država

Istraživanje je provedeno u Portugalu, Španjolskoj, Velikoj Britaniji, Islandu, Norveškoj, Švedskoj, Finskoj, Danskoj, Estoniji, Litvi, Poljskoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Grčkoj, Italiji, Francuskoj, Austriji i Hrvatskoj.

U našoj je zemlji nositelj istraživanja bio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kolaborativni partner Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, a terenski provoditelj IPSOS plus agencija za istraživanje tržišta, medija i javnog mišljenja.

Istraživački tim iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo činile su: dr. sc. Iva Pejnović Franelić, dr. sc. Ljiljana Muslić, prof. psihologije, i Martina Markelić, prof. sociologije.

Uz alkohol je ‘zabavnije'

Kao motive pijenja u posljednjih 12 mjeseci (odgovori uvijek i gotovo uvijek) 38,3% navodi zato što pijenje čini zabave i proslave boljima, 26,4% zato što je zabavno, 25,2% zato što im se sviđa taj osjećaj, 17,7% zato što je dio zdrave prehrane, 14,4% zato što je zdravo.

Brojke

78,1 posto ispitanika u RH je izjavilo da je pilo alkoholna pića u posljednjih 12 mjeseci - 85,3 posto muškaraca i 71 posto žena.

21,9 posto ispitanika u RH izjavilo kako u posljednjih 12 mjeseci nije pilo alkohol, od čega 13,9 posto nisu pili alkohol u životu, a 8 posto su pili u životu, ali ne i u posljednjih 12 mjeseci.

66,2 posto ispitanika u RH u posljednjih 12 mjeseci pilo je pivo - 79,1% muškaraca i 53,4% žena.

58,2 posto ispitanika u RH u posljednjih 12 mjeseci pilo vino - 65,2% muškaraca i 51,3% žena.

45,4 posto ispitanika u RH u posljednjih 12 mjeseci pilo žestoka alkoholna pića - 54,9% muškaraca i 36,2% žena.

11,1 posto ispitanika u RH u posljednjih 12 mjeseci pilo alkoholna pića na ekscesivan način barem jednom mjesečno u posljednjih 12 mjeseci (pijenje 60g čistog alkohola za muškarce ili 40g čistog alkohola za žene u jednoj prigodi) - 16,7 % muškaraca i 5,5 % žena.

Slobodna Dalmacija