Utjecaj kave na zdravlje

Danas slavimo svjetski dan kave!

Prvi svjetski dan kave obilježen je 1. listopada 2015. godine u Milanu, a od tada brojne zemlje diljem svijeta na simbolične načine obilježavaju globalnu proslavu putovanja kave od farme do polica dućana.

Ovo zasluženo globalno priznanje omiljenom napitku obilježavamo prvom kolumnom nutricionistice Nevene Pandže koja stoji iza branda Nutricioniziraj se.

Zato trk po šalicu svog omiljenog napitka i uživajte u korisnim savjetima i osvrtima koje nam donosi Nevena u nastavku teksta:

U mnogim kulturama kava ima važno i posebno mjesto. Na našim prostorima, simbol kave je više od samog ispijanja toplog napitka. Uz kavu počinjemo dan, uz kavu se smijemo, tugujemo, ohrabrujemo i međusobno podržavamo, radimo, zavodimo... S nutritivne strane, o utjecaju kave na ljudski organizam se istražuje i piše već dugo godina, razumno je da se zapitamo što od svega navedenog ima temelj u znanosti te koliko je preporučeno unijeti kofeina u danu. 

Imajte na umu da kofein osim u kavi, nalazimo u čaju (zelenom, crnom...) kakaovom zrnu, sokovima, energetskim pićima i suplementima na bazi kola oraha i guarane. 

Preporuka za maksimalan unos kofeina na svjetskoj razini je 300 mg/dan, što odgovara okvirno 2-3 šalice napitka s kofeinom na dan. Kofein nakon 40-ak minuta od unosa dolazi u krvotok i ima utjecaj na naš organizam. 

Kakvu kavu pijete i koliko puta u danu?

Crna kava, espresso, instant kava su niskokalorični napitci. 60 ml espressa ima 1 kcal, šalica kave od mljevenog zrna 2 kcal. Ipak, s nutritivne strane razmislite što i u kojoj količini dodajete u kavu:

- Šećer

- Med

- Mlijeko

- Vrhnje/šlag

• Kokosovo ulje (zadnji trend)

Također, obratite pozornost koliko kava popijete u danu. 

Sve navedeno doprinosi dnevnom kalorijskom unosu. Naročito ako dodajte čokoladu, keksić, kolač ili pak popijete instant napitke s kavom koje sadrže velike količine šećera i mlijeka u prahu. 

Kava se može piti uz doručak, ali nije zamjena za obrok. Unos kave na prazan želudac kod nekih ljudi može supresirati apetit, uzrokovati disbalans u dnevnim obrocima te utjecati na upalu želučane sluznice. Savjetujem unijeti mali nutritivno kvalitetan obrok prije kave poput žitne kaše s orašastim plodovima i voćem, integralnim krekerom s mladim sirom i bučinim sjemenkama, integralnim tostom s kikiriki maslacem, voćno-povrtnim smoothiejem sa sjemenkama...

S razlogom je razvijena navika u Hercegovini naručiti kavu i čašu vode. Kava ima blago diuretsko djelovanje pa zato savjetujem da uz svaku šalicu kave popijete i veliku čašu vode.

Čista kava u sebi sadrži više od 1000 kemijskih tvari. Različitim tipom kave poput mljevene kave koju pravimo doma, do espressa ili instant unosimo i različite kemijske tvari. Ali jedno je sigurno, svaka kava sadrži polifenole koji imaju antioksidativnu aktivnost i kofein (da, čak i beskofeinska kava sadrži mali udio kofeina). 

Kava i zdravlje

Odgovor ljudskog organizma može biti različit za unos kave i kofeina. Dok većini ispijanje toplog napitka pomaže kod razbuđivanja, povećanja energije, bolje koncentracije, s druge strane kod nekih osoba mogu se pojaviti simptomi nepodnošenja poput nemira, anksioznosti, nesanice i povećanih otkucaja srca.

Umjeren unos kave povezuje se uz poboljšanje kognitivnih funkcija, blago ubrzavanje probave i rada crijeva, smanjenje opasnosti od nastanka žučnih kamenaca. Također, radi prisutnosti polifenola koji imaju antioksidativnu aktivnost, American Institute for Cancer Research navodi kako unos kave može smanjiti rizik od raka endometrija i jetre. 

Kofein je stimulans koji utječe na središnji živčani sustav i može izazvati različite reakcije kod ljudi. U osjetljivih osoba može nadražiti želudac, povećati tjeskobu ili izazvati nervozu te poremetiti ritam sna. Iako mnogi ljudi najviše uživaju i stimulirajućem učinku kave i povećanju energije, velike količine kofeina kod nekih mogu uzrokovati neželjeno lupanje srca i uznemirenost. 

Ipak, gledajući cjelokupnu sliku dosadašnjih istraživanja, dokazi upućuju na to da redovito pijenje kave može smanjiti rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Polifenoli koji se prirodno javljaju u kavi s kofeinom i bez kofeina mogu djelovati kao antioksidansi za smanjenje štetnog oksidativnog stresa i upale stanica. Postoje saznanja da unos kofeina može smanjiti rizik od Parkinsonove i Alzheimerove bolesti te depresije. 

Tko treba pripaziti na unos kave

Osobe koje imaju preosjetljivost na kofein trebaju biti oprezne s unosom i probati beskofeinsku kavu ili lagane biljne čajeve u umjerenoj količini. 

Oprezne trebaju biti i osobe s visokim tlakom. Potrebno je odmaknuti unos kave od medikamentne terapije, te uskladiti količinu i unos kave sa svojim stanjem. 

Trudnice i dojilje se savjetuju da ograniče unos kofeina do 200 mg/dan, odnosno unos kave na 1-2 šalice dnevno. 

Osobe koje uzimaju hormonalnu terapiju za štitnu žlijezdu ili imaju usporen rad štitne žlijezde, preporučljivo je da se unos kave odmaknu bar 1 h od terapije, a da se u konačnici smanji unos kofeina, pređe na beskofeinsku kavu ili kontrolira unos kave do maks. 1-2 šalice na dan.

Unos kave i jakih čajeva je potrebno odmaknuti i od unosa dodataka prehrani poput željeza te se savjetuje unos kave bar 1 h od suplementacije. 

Za osobe s gastritisom ili drugim upalnim bolestima želudca i crijeva nikako se ne savjetuje unos kave na prazan želudac, a mnoge osobe s navedenim tegobama osjete olakšanje kada smanje ili eliminiraju kavu iz prehrane.

Nagla restrikcija i eliminacija kave, odnosno „odvikavanje“ od kofeina može uzrokovati glavobolju, umor, tjeskobu i loše raspoloženje nekoliko dana i može potrajati i do 7 dana.

Imajte na umu da u nutricionizmu nije ništa „crno“ ili „bijelo“ i da smo svi predivno različiti, te uz slušanje svog organizma i po potrebi savjetovanje s liječnikom, farmaceutom i nutricionistom, za svoje zdravstveno stanje možete pronaći svoju dozu za uživanje u ovom živopisnom napitku za sva čula.

Za Hercegovina.info piše mag. nutr. Nevena Pandža.