URBANO PČELARSTVO Odbjegle pčele SOS tim će hvatati i smještati ih u azil

U Trebinju urbano pčelarstvo steklo je značajan zamah kako unutar samog grada, tako i u okolnim mjestima. Udruženje pčelara "Leotar" odigralo je ključnu ulogu podržavajući ovaj rastući trend, pružajući dragocjene savjete i praktičnu podršku svima koji se odluče za pčelarstvo u urbanom okruženju.

Sekcija za urbano pčelarstvo unutar Udruženja pčelara Leotar inspirirana je sličnim udruženjima u Beogradu, ali je prilagođena specifičnostima Trebinja. Iako se razlika između ova dva grada očituje, trebinjski pčelari su usvojili ovu ideju kako bi se brinuli i o pčelama i o građanima. Njihova uloga obuhvaća vođenje brige o pčelama u rubnim područjima grada, naročito prilikom zaprašivanja komaraca ili zaštite biljaka, uz istovremeno pružanje pomoći građanima u situacijama kada se rojevi pčela ili osa pojave na neželjenim mjestima.

Jedna od inovativnih inicijativa koja proizilazi iz udruženja je formiranje SOS tima za hitne situacije. Ovaj tim je specijalno obučen reagirati kada se rojevi pčela ili osa pojave na mjestima koja predstavljaju rizik. Umjesto da se insekti uništavaju, SOS tim pažljivo uklanja ove pčele i ose i premješta ih u posebno osmišljen "azil" za očuvanje njihove populacije.

"Mi još nismo i ne znam hoćemo li biti u prilici postavljati svoje pčele na ravne krovove grada, ali usprkos tome što nismo imali sekciju za urbano pčelarstvo u samim rubnim područjima grada nalazi se veliki broj pčela i došli smo na ideju da to udruženje vodi računa i o tim pčelama. U smislu kada se vrši zaprašivanje od komaraca ili zaštita biljaka koje se nalaze u samom gradu, a s druge strane da pomogne građanima u smislu odbjeglih rojeva koji bi se prikupili i stavili u određeni azil. Mi smo na tu temu formirali sekciju koja u svom sastavu ima SOS tim, koji čine predstavnici JU Ekologije i sigurnosti, a koji su članovi udruženja pčelara i obučeni su za tu vrstu aktivnosti. Na poziv građana da se nalazi odbjegli roj, javlja se na 121, i oni vrše prikupljanje I stavljanje u košnicu.", rekao je za Hercegovina.info Obrad Ninković, predsjednik udruženja pčelara "Leotar".

"Leotar" je nedavno predstavio i projekt pod nazivom "Trebinjsko urbano pčelarstvo – novi koncept poboljšanja kvaliteta života", koji je dobio podršku Europske unije. Osim zaštite pčela i građana, projekt uključuje nabavku opreme za SOS tim i aktivnosti kao što je sadnja medonosnih biljaka.

"Ovo uključuje sadnju 80 sadnica evodije, 70 sadnica pitomog kestena i 50 sadnica lavande. Također, promoviramo hercegovački med među najmlađima, putem četiri dječja vrtića, kako bi naša buduća generacija shvatila važnost redovnog konzumiranja meda u ishrani i jačanju imuniteta", istakao je Ninković.

Usprkos nekoliko loših godina za pčelarstvo u Trebinju, posljednja godina donijela je značajno bolje rezultate u sakupljanju meda. Nakon razdoblja s niskim prinosima, pčelari su konačno dočekali plodnu godinu za med. Iako je kiša u početku godine utjecala na pašu, medljika je kompenzirala nedostatak, omogućavajući bolje prinose. Cijena trebinjskog meda ove godine kreće se od 25 do 30 konvertibilnih maraka.