Tomislavgrad mjesto nalazišta praslona
Fosili su akumulirani u sedimentima krške strukture dimenzija oko 20 metara visine, 17 metara širine i 40 metara dubine, na jugozapadnom obodu Duvanjskog polja. Ovo polje, površine oko 240 četvornih metara, ima dinarsko pružanje sa smjerom sjeverozapad-jugoistok. Geološki, radi se o intraplaninskom bazenu, nastalom početkom miocena prije 17 milijuna godina, u istočnom dijelu nekad puno većeg, s Livanjskim poljem povezanog, bazena. Ovo su ključne rečenice kojim je struka priznala da se u blizini Tomislavgrada nalazi jedno od najvećih i najstarijih nalazišta kostiju praslona, što je među arheološkom strukom u svijetu pravi raritet.
Analize paleontologa
Potvrda o nalazištu senzacionalnog paleontološkog otkrića stigla je iz usta svjetski priznatih paleontologa, a nakon provedenih višemjesečnih analiza na engleskom jeziku kolegama iz cijelog svijeta prezentirao je ugledni svjetski paleontolog iz prirodoslovnog muzeja u Beču prof. dr. Oleg Mandić na 14. kongresu Mediteranskog odbora za stratigrafiju neogena održanog u Istanbulu. Prema tvrdnjama struke, kako piše u tekstu, "geološki stup od oko 10 m, snimljen na lokalitetu Cebara, pokazuje dva taložna ciklusa podjednake debljine i generalnog okrupnjavanja veličine zrna sedimenata prema gore. Donjim ciklusom dominira glina s (deci)metarskim uklopcima, dijelom, fosilifernih pijesaka i konglomerata. Sedimentne strukture ukazuju na transport vodom, dok nalaz akumuliranih ostataka slatkovodnih puževa dokazuje jezersko podrijetlo sedimenta. Gornji taložni ciklus sastoji se od konglomerata u koje su uklopljena tri (deci)metarska paketa blokovskih breča. Breče, najvjerojatnije, predstavljaju događaje urušavanja svoda paleo-špilje". Fosilni nalazi kostiju sisavaca, piše dalje u izvješću, ograničeni su na interval od oko 1,5 metar u donjem dijelu stupa. Kosti, zubi i kljove su akumulirani u tri sloja, debljine 10 do 30 centimetara. Koliko je moguće vidjeti iz snimljenog profila, ostaci su dobro sačuvani, no potpuno izdvojeni s originalnih pozicija u skeletu, što upućuje na njihov kraći transport prije taloženja u konačnu poziciju. Do sada izdvojeni fosilni ostaci ukazuju na dominaciju ostataka praslona iz izumrle obitelji Gomphotherida.
Treća lokacija u svijetu
Iako će mještanima Tomislavgrada ova stručna elaboracija djelovati zbunjujuće, pojednostavljenim rječnikom rečeno, radi se o vrlo važnom paleontološkom otkriću zbog kojega je Tomislavgrad na globalnoj paleontološkoj mapi, uz Pakistan i München, pozicioniran kao nova, treća najvažnija lokacija o kojoj će raspravljati stručnjaci i znatiželjnici iz cijelog svijeta. Izvješćem sa skupa paleontologa održanom u Istanbulu, najviše je zadovoljan Vinko Ljubas, zaljubljenik u arheologiju, skupljač prirodnina, koji je sasvim slučajno na blagdan Velike Gospe prije više od dvije godine nabasao na nalazište praslona. Njegovo zadovoljstvo je tim veće jer je "začepio" usta dežurnim kritičarima koji su njegov pronalazak dočekali s podsmijehom i otvorenom ironijom. "Naravno da mi je drago, a još kad struka da potvrdu za ono što sam otpočetka i sam mislio, tada je zadovoljstvo još veće", tvrdi Vinko Ljubas, kojeg danas Duvnjaci moraju častiti na svakom koraku. I prije godinu dana, i prije nego što su došli stručnjaci, Vinko je bio uvjeren da je našao nešto važno. "Kao zaljubljenik u minerale i arheološka nalazišta otišao sam vidjeti ima li okamina i ugledao sam nešto što po izgledu i težini nije sličilo na mineralošku formu. Bilo je lakše i nije podsjećalo na mineral, već na kost, odnosno okaminu kosti. Znao sam da sam nešto važno našao", rekao je Vinko Ljubas za Večernjak. Svjesni veličine i važnosti ovog otkrića, načelnik općine Tomislavgrad Ivan Vukadin obećao je pomoć općinskih i županijskih vlasti. Planira se otvaranje muzeja u kojem će biti izloženi otkriveni ostaci praslona iz novog miocena.
Vezani članci