Buško jezero: Milijuni i dalje “cure” u Hrvatsku, bh. institucije to nijemo promatraju

Naime, Klub zastupnika SBB-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH u studenome 2011. godine, te izaslanik SDP-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Krunoslav Vrdoljak u ožujku ove godine zatražili su izmjene spornog ugovora. Oni od Vijeća ministara BiH i Vlade FBiH traže da se napokon uhvate u koštac s ovim problemom, kako HEP ne bi svake godine na osnovi vode iz Buškog jezera zarađivao oko 70 milijuna maraka, a općinama Tomislavgrad i Livno uplaćivao tek tri milijuna maraka. Međutim, čini se kako niti kod aktualne vlasti nema dovoljno političke volje da se ova Pandorina kutija napokon otvori i počne rješavati.

Bez političke volje

Ne treba posebno naglašavati što bi za naše proračune značilo ukoliko bi se dogodila revizija ugovora s HEP-om, a naša zemlja dobivala kudikamo veći postotak nego danas. Kako je to ipak teško očekivati u skoro vrijeme, svjedoče i svi ovogodišnji sastanci predstavnika BiH i Hrvatske, u kojima su otvorena brojna pitanja, ali ne i pitanje Buškog jezera. Svjedoci smo posljednjih peripetija između dvije zemlje kada su u pitanju granice, Pelješki most, luka Ploče, itd., što znači da se neka teška otvorena pitanja ipak otvaraju i pokušavaju riješiti. Mnogi su smatrali kako se paralelno s tim pitanjem mora riješiti i pitanje Buškog jezera, tim više što Hrvatska 1. srpnja 2013. godine ulazi u EU, ali prema dostupnim informacijama, to se pitanje nije niti počelo otvarati. I dok je jasno zbog čega Hrvatska neće sama inicirati promjenu postojećeg stanja, to ne vrijedi za našu stranu koja je zbog postojećeg ugovora na gubitku stotine milijuna maraka. Podsjetimo, zadnji dokument kojim je regulirano korištenje Buškog jezera je rješenje Ministarstva prostornog uređenja bivše HR HB iz l996. godine, kojim se HEP-u dopušta uporaba hidroenergentskih objekata izgrađenih na teritoriju BiH. Zbog svega toga i indolentnosti državnih i federalnih vlasti, Općina Tomislavgrad već ranije je najavila kako će sama pokrenuti tužbu protiv HEP-a, piše Dnevni list.

Pasivnost

Inače, Buško jezero je najveća hidroakumulacija u Europi. Površine od 55,8 četvornih kilometara, ima energetski potencijal koji je za 60 megavata veći od potencijala nuklearne elektrane Krško, čime postaje jasno zbog čega vlada veliko zanimanje za njega kako u Hrvatskoj, tako i u našoj zemlji.

Projekt su zajednički 1970-ih godina izvele tadašnje vlasti Hrvatske i BiH, s tim da je u Hrvatskoj (mjesto Ruda, općina Otok) izgrađena hidroelektrana "HE Orlovac" (instalirana snaga 237 MW, prosječna godišnja proizvodnja 366 GWh), dok je na teritoriju BiH izgrađena akumulacija na površini od oko 50-ak četvornih kilometara. Upravo zbog toga, kako već godinama ističu brojni političari iz Hercegbosanske županije, nepošteno je da već godinama Hrvatska ima iznimno veliku korist od Buškog jezera, dok BiH ostaju mrvice. Možda i gora situacija jest ta što sve navedeno, čini se, dosadašnje federalne i državne premijere i ministre nije previše zanimalo.