TEMATSKA SJEDNICA 30 godina pustošenja šume u Prozor-Rami

Općinsko vijeće Prozor Rama danas je održalo tematsku sjednicu o stanju šumarstva na području te općine. Sjednici su uz predstavnike lokalne vlasti nazočili i skupštinski zastupnici, predstavnici MUP-a HNŽ,  resorni inspektori i drugi. Zasebnu prezentaciju imao je profesor biologije i kemije, ujedno i vijećnik Ilija Šarčević.

"Glavna skupština UN-a proglasila je 2011. Međunarodnom godinom šuma s ciljem podizanja svijesti o održivom upravljanju, očuvanju i održivom razvoju svih tipova šuma. Stoga su sve države članice UN-a pozvane da se tijekom 2011. godine potrude kako bi na pravi način obilježili ovu godinu. Preporučeno je da se naglasak posebno stavi na edukaciju javnosti kako bi se upoznala s dobrobitima koje šumski ekosustavi daju cijelom planetu, a time i čovjeku. Koje su to dobrobiti?

Često se (s pravom) kaže da su šume "čuvari prirode". Njihove općekorisne funkcije odražavaju se u stvaranju kisika i pročišćavanju atmosfere, zaštiti zemljišta od erozije, bujica, poplava, utjecaju na klimu, vodni režim i hidroenergetski sustav te utjecaju na plodnost zemljišta kao bitnom određenju poljoprivredne proizvodnje. Šuma ima iznimnu vrijednost i za čovjeka: štiti i unaprjeđuje našu okolinu, utječe na ljepotu krajolika, stvara povoljne uvjete za liječenje, oporavak, odmor i rekreaciju te osigurava povoljne uvjete za razvoj turizma. Ukratko: o šumama život ovisi!

S biološke strane gledano, šumski ekosustavi često su prošarani raznim staništima što povećava njihovu biološku raznolikost (vode tekućice, izvori, bare, cretovi, šumski rubovi, šumske čistine, stara stabla, sušci, trulo drvo i dr.) te u šumama doista nalazimo cijeli niz prekrasnih organizama za proučavanje, divljenje i smiraj nakon radnoga tjedna

U prošlosti je šuma prekrivala gotovo dvije trećine kopna, ali do danas je više od polovice toga bogatstva uništeno pretjeranom sječom. Sječa i krčenje se vršila uglavnom zbog drvene građe i materijala za potpalu ili kako bi se napravio prostor za obradive površine. Većina danas preostalih šuma naknadno je zasađena, ali ipak postoje dragocjene prašume u kojima stabla nisu zasadili ljudi.  Sada nešto o „gospodarenju“ šumama na području FBIH sa posebnim akcentom našu općinu. Nažalost mi samo danas ovdje zbog nebrige nadležnih da se uredi i pravilno gospodari ovim prirodnim resursom. Prema izvješću pojednih zastupnika u federalnom parlamentu FBIH godišnje gubi od 90-100 milijuna KM nepravilnim gospodarenjem, što je više od ukupnog izdvajanja za poljoprivredu. Sada uvjetno možemo govoriti o šumama, jer su se one gotovo izgubile obilježja koji ih čine šumama. Ono čega je bilo prije tridesetak godina sada više nema, ostala su samo stabla koja su skroz mlada ili oboljela. Da je tu rasla prava šuma podsjećaju samo odsječeni panjevi. Flora i fauna je ozbiljno ugrožena, a neke vrste su čak nestale. Teško će se u narednom razdoblju pronaći i drva za ogrjev, da ne govorimo o tzv. „tehničkom“ drvu koje se koristi u drvnoj industriji. S pravom možemo govoriti o ekocidu, učinjenom vojnom mehanizacijom.

O ramskim šumama „brigu“ vodi poduzeće „Šume Herceg-Bosne“. Poduzeće je imalo svoju ispostavu u našoj općini (kažem „imalo“ jer je u zadnje dvije godine došlo do nekih previranja oko nadležnosti, status još nije riješen), zapošljava(lo) je nekoliko ljudi, a poslovalo, naravno, s gubicima. Šuma se sjekla a pare završile u privatnim džepovima.

Razdoblje od 1995. do 2021. jedno je od najcrnjih razdoblja za naše šume u posljednjih nekoliko stoljeća. Oni koji su u ime poduzeća „Šume Herceg-Bosne“ „gospodarili“ šumama, za sobom su ostavili stravu i užas, degradirali prirodu a pare podijelili. Od ukupnog broja posječenih stabala, čak ih je 90% posječeno „na crno“, ne zna se dakle tko ih je posjekao i gdje su završila. Da stvar bude gora, ti isti ljudi danas su najglasniji u obrani tobožnjih nacionalnih interesa tog istog naroda kojem su opljačkali najznačajniji prirodni resurs. Zbog energenata se vode ratovi, a mi smo vodili izvršili invaziju nad našim šumama, možda da se gerila više nema gdje skrivati. Njihovim stopama nastavila su novoosnovana poduzeća čija imena nisu vrijedna spomena jer njihov učinak je katastrofalan.

Kratki rezime sadašnjeg stanja:
Što sada imamo?
1. Imamo uništen ekološki sustav.
2. Imamo šume bez drveća.
Što sada nemamo?
1. Nemamo ovog prirodnog resursa.
2. Nemamo desetke miliona maraka koji su „iscurili“ tko zna gdje.
3. Nema ni jednog četvornog metra zasađenog novim nasadima.
4. I vjerovali ili ne, gotovo da nemamo ni hlada u šumama.
Tako to biva sa šumom kad se o njoj brine poduzeće „Šume Herceg-Bosne“ i tobožni zaštitnici nacionalnih interesa", kazao je Šarčević.

Ivan Odak, zastupnik u Skupštini HNŽ, predsjednik kluba zastupnika 1990 te član Nadzornog odbora šumsko-gospodarskog društva “Šume Hercegovačko-neretvanske” je kazao: “2005. godine Skupština županije HNŽ osnova društvo “Šume Hercegovačko-neretvanske” i daje mu sva prava gospodarenjem i upravljanjem šumama na području županije. Tim aktom prestaje aktivnost svim ostalim društvima u županiji. Ovo društvo se počelo slagati 2008. godine u vrijeme ministrice Vesne Pinjuh i mogu reći nakon nje mi nemamo pravog ministra poljoprivrede. Sadašnji ministar, gosp. Jović kojem je ovo drugi ili treći mandat, nema petlje ili nema od politike odriješene ruke da se ovaj problem rješava u ovoj županiji.”

Odak ističe kako određeni dio pozvanih službenika nikada neće doći na ovakve sjednice, jer im nije u interesu rješavanje ove problematike. Odak je sa zastupnicom Marijom Bešker u ime kluba HDZ 1990, barem pet puta na Skupštini HNŽ tražio tematsku sjednicu Šumarstvo u HNŽ. Nisu imali podršku niti jedne ruke. Odak smatra da je razlog tome čisti sporazum između HDZ BiH i SDA. Sve predizborne kampanje se financiraju iz šuma, tvrdi Odak.

Odak predlaže da načelnik dr. Jozo Ivančević na Skupštini HDZ iznene cijelu problematiku te tvrdi da je poduzeće “Šume Hercegovačko-neretvanske” u protekloj godini posijeklo oko 4000 kubika. Prema izvješću je u općini Prozor-Rama posječeno 20000 kubika. Tko je posjekao 16 tisuća kubika? Gdje su završili i gdje su novci od toga, tko je sjekao i prodavao ako Trpimirovo poduzeće nije, postavio je pitanja Odak prisutnima.

Odak tvrdi da spomenuto poduzeće jedino ima legalne pločice na trupcima te da krivi šumarsku županijsku inspekciju i policiju.

Odgovor načelniku dr. Jozi Ivančeviću ispred JP “Šume Hercegovačko-neretvanske” upućen je od strane direktora poduzeća, Trpimira Jelića.

Jelić ističe da je dostavio vjerodostojne i javne isprave temeljem kojih ovo poduzeće i mora raditi. Ostalo će reći sudovi, kazao je, uz napomenu da je mišljenja da je nekorektno prozivati ovo poduzeće za pustošenje šuma. “Prošle godine smo na području ove općine usjekli 3650 kubika u vrijednosti od oko 400 tisuća maraka. U Jablanici smo usjekli 3300 kubika, u Mostaru 500 i imamo ugovor na 2000 kubika. Nemojte Načelniče ljudima… Imate planove koje sam vam dostavio i gdje ste vidjeli da ima plan sječa za Jablanicu i Mostar. Obmanjujete ljude i javnost i govorite siječemo samo u Prozoru. Imate i zakonske propise na koje se pozivamo”, kazao je Jelić te upitao Načelnika s pomoćnicima zašto nisu pokrenuli Upravni spor. “Obmanjujete javnost, podnosite neke prijave. Pokrenite Upravni spor, dobit ćete za tjedan dana nove planove, pokrenite slobodno Upravni spor, a nemojte pričati gluposti”, kazao je Jelić.

Vijećnik Drago Tule u izlaganju je istaknuo da se stvari iznose paušalno iz priča te dodao da ne znamo dovoljno o zakonima kojima je uređeno šumarstvo. Kazao je da riječ treba dati gostima, a zatim vijećnicima. Također se osvrnuo na isticanje poduzeća “Šume Hercegovačko-neretvanske” kao najgorega. “Ne kažem da sam na toj strani jer nemam točnu informaciju, ali želim da nam ljudi pojasne da znamo barem jedan dio istine vezano za šume, kako bismo poslije mogli postavljati pitanja”, kazao je Tule, piše ramski-vjesnik.ba

Vijećnik Mirza Đogić istaknuo je neslaganje s kolegom Tulom, te dodao da domaće stanovništvo itekako dobro poznaje situaciju. S tim saznanjem je i sazvana današnja sjednica, kazao je Đogić. “Ova problematika se dešava jako dugo, samo ću vam reći jedan podatak, mislim da je kroz 20 godina, samo jedne ili dvije godine vršeno pošumljavanje. Takva nebriga nije zapamćena u BiH. U općinama u okruženju su uvedeni red i zakon. Vi gore ne možete ući u šumu ni usjeći jednu stožinu, kako kažemo, bez znanja ovlaštenih lica. Kod nas možeš voz drveta natovariti bez da ikoga upitaš”, kazao je Đogić.

Nakon ovog i drugih izlaganja doneseni su ovi zaključci:

Od svih nadležnih institucijatraži se poduzimanje mjera kako bi se žurno zaustavila nelegalna sječa šume na području općine Prozor – Rama i sankcionirali odgovorni za nezakonitu sječu šume na području općine Prozor – Rama.

Od Pravobraniteljstva BiH traži se pokretanje sudskih i drugih postupka, uključujući traženje mjere zabrane za sječu šume na parcelama u vlasništvu Države BiH, do donošenja zakona kojim će se, uključivo i za šume na području općine Prozor – Rama,  regulirati oblast gospodarenja šumama.

Od Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiHzatražiti angažiranje na rješavanju postojeće problematike u oblasti gospodarenja šumama na području općine Prozor – Rama.

Od svih institucija, posebno od Skupštine i Vlade HNŽ/K, tražiti djelovanje kako bi se pripremio i usvojio zakon koji bi oblast šumarstva regulirao na federalnoj, županijskoj i općinskoj razini.

Od institucija međunarodne zajednice koje djeluju na prostoru Bosne i Hercegovine traži se uključenje u problematiku nelegalne sječe šume na području općine Prozor – Rama, zbog  nedovoljno poduzetih zaštitnih mjera od strane nadležnih domaćih institucija.