SUČELJAVANJE Radišić, Brkić i Dugandžić o mladima, Međugorju, zdravstvu, urbanizmu i vizijama

I. Ćubela/Hercegovina.info
Vidi originalni članak

Na predstojećim lokalnim izborima, koji se u Bosni i Hercegovini održavaju u nedjelju, Općina Čitluk imat će tri kandidata za načelnika. Marin Radišić (HDZ BiH) pokušat će osvojiti svoj drugi mandat, dok će po svoj prvi krenuti nestranački kandidat na listi HDZ-a 1990 Marko Antonio BrkićMilenko Dugandžić iz stranke HKDU Hrast. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Portal hercegovina.info je kandidatima za načelnika postavio devet pitanja.

Kako biste ocijenili protekle četiri godine u općini Čitluk. Što je bilo dobro, a što možda nije ili se propustilo napraviti?

DUGANDŽIĆ: "U postavljenom pitanju nedostaje dio pitanja koji se odnosi na ono što je Općinska uprava loše uradila za protekle četiri godine ili bolje rečeno za proteklih trideset godina.

Naime, prošlo je tridesetak godina otkako Općinom Čitluk vlada i upravlja jedna te ista politička stranka. Po logici stvari, a u pravilu, ovakva politička situacija uspava općinske organe uprave i oni ne daju rezultate koji se od njih očekuju. Pored toga, u ovakvim situacijama dolazi i do pojava kao što su nepotizam, stranačke privilegije, nepoštivanje i izvrdavanje zakona, netransparentno trošenje proračunskog novca, i uopće netransparentan i neefikasan način rada općinskih organa. Sve ovo u svakom slučaju usporava normalan razvoj i napredak općine, što će kasnije jako osjetiti naša djeca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
  1. Da li je i koliko je kvalitetno funkcionirala općinska uprava u proteklom razdoblju najbolje se vidi iz financijskih izvješća o poslovanju. U tim izvješćima trebale bi se vidjeti informacije i podaci, prije svega o izvorima sredstava za proračun kao i transparentni prikaz trošenja proračunskih sredstava. Ono što stoji u jedinom dostupnom financijskom izvješću iz 2012. godine na najbolji način govori i daje sliku o ukupnom stanju u općini u proteklih 30 godina. U revizorskom izvješću, koje su proveli državni organi nad spomenutom financijskom izvješću Općine Čitluk, konstatira se sljedeće:

Opća konstatacija je da je pri vođenju financijskog poslovanja općine bila nedosljedna primjena i provođenje Zakona o Proračunu FBiH. Između ostalog, rezultat takvog rada  je bio da je potrošnja bila veća od one koju je odobrilo Općinsko vijeće.

Općina Čitluk je poslovala bez pravilnika o plaćama i naknadama, pa je nemoguće utvrditi osnovanost isplaćenih plaća. Plaćalo se kako se kome htjelo. Općina Čitluk nije izvršila popis i usklađivanje knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem. Na taj način se ne može potvrditi iskazano stanje sredstava potraživanja i obveza. Na temelju nalaza revizije FBiH, konstatira se da se ne može potvrditi pravilnost evidencije prijavljenih bespovratnih sredstava od više razine vlasti i drugih. Imamo očit primjer neurednog knjiženja. Zašto?

Iz knjigovodstvenih evidencija ne može se utvrditi vrijednost stalne imovine. Nabavke robe i usluga vršile su se pregovaračkim postupkom bez javne
objave sukladno Zakonu o javnim nabavkama. Iz knjigovodstvenih podataka se ne mogu utvrditi prihodi i utrošena sredstva. Nisu raspisivani natječaji za dodjelu sredstava. Nisu propisivani kriteriji za dodjelu sredstava. Nije bilo kontrole ni nadzora nad troškovima. Nije bilo valjanih odluka o izvršenju proračuna.

Dakle, sve navedeno piše u Revizorskom izvješću državnih organa. Primjera za gore navedeno ima bezbroj. Općenito rečeno pri vođenju financijskog poslovanja, narušena su skoro sva načela. Narušeno je načelo o točnosti, istinitosti, pouzdanosti itd., sve u suprotnosti sa zakonom o Proračunu FBiH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pored gore rečenog navest ćemo još samo neke probleme koje je stvorila dosadašnja vladajuća struktura u općini. Kad bismo navodili sve trebalo bi nam jako puno prostora i vremena.

Kao prvo treba reći da općina svih ovih trideset godina nije nikada imala, a nema ni danas, urađene kvalitetne strateške planove za razvoj. Gospodarska strategija razvoja koje je zasigurno najvažnija za opći razvoj Brotnja nikada nije kvalitetno urađena. A svi znamo da od razvijenosti gospodarstva ovisi razvoj svih ostalih segmenata društva. Nažalost, u ovoj najvažnijoj strateškoj oblasti ne postoje strateški razvojni planovi općine. Došlo je vrijeme da se konačno gospodarskom razvoju priđe planski, stručno i profesionalno. Improvizacijama nema više mjesta.

Nadalje, više je nego jasno da je općini potreban sveobuhvatan i integralan prostorni plan koji će prije svega biti interdisciplinaran i na taj način će u sebe uključivati sve elemente modernog prostornog planiranja. Općina nema strateške prostorne planove. Za izradu i realizaciju ovakvih planova potreban je stručni kadar koji će znati komunicirati s građanima u cilju pronalaženja najboljih rješenja u interesu građana. Postojeći kadar nije spreman da se uhvati u koštac s ovako zahtjevnim poslovima. Ovo se naročito odnosi na rješavanje gorućih komunalnih i ekoloških problema.

Dakle, činjenica je da za trideset godina dosadašnje općinske strukture nisu riješile vitalne gradske interese koji za ljude život znače. Nije riješena gradska tržnica, nije riješena autobusna stanica, nisu riješene obilaznice, gradski trg, parking prostori, vrtići, parkovi, mjesta za okupljanje mladeži, gospodarske zone itd. 

Kad govorimo o braniteljima više je nego jasno da je odnos općine prema braniteljima bio krajnje loš. U Općini Čitluk ima više braniteljskih udruga. Nitko zapravo u općinskim strukturama ne zna ili ne razumije njihove probleme. Nitko ne zna što rade, što hoće i koji su njihovi ciljevi. Oni ustvari samo žele da ostvare svoja osnovna prava koja im pripadaju. Nažalost, vrlo brzo smo zaboravili što su ovi ljudi dali za svoj narod.

Vrlo brzo smo ove ljude prepustili samima sebi. Međutim oni traže vrlo malo, oni su skromni kakvi su uvijek i bili. Oni traže da im se riješi pitanje financiranja njihovog rada kako bi u okviru postojećih zakona, oni i njihove obitelji ostvarivali prava koja im pripadaju. Nažalost, oni se još uvijek bore za svoja prava. U ratu su se borili protiv poznatog neprijatelja, danas ni oni sami ne znaju protiv koga se bore. Braniteljima treba pomoći da ostvare svoja prava i da sačuvaju svoje dostojanstvo. Braniteljske potrebe i opravdani zahtjevi će uvijek imati prioritetu novoj Općinskoj upravi. Sramotno je da danas, poslije 30 godina, nemamo spomenik palim braniteljima, nemamo muzej s uspomenama na slavne dane obrane naše domovine itd.

Mogao bih još dosta toga navesti, posebno onoga što se odnosi na socijalnu politiku, poticaj učenicima, studentima i djeci. Također, mogao bih spomenuti brigu za starije, ali sve se to nalazi u našem predizbornom programu koga možete naći na web stranicama."

RADIŠIĆ: "Protekle četiri godine u Općini Čitluk ocijenio bih dosta uspješnima. Uloženo je mnogo u cestovnu infrastrukturu na području cijele naše općine. Nema ni jednog naseljenog mjesta u našoj općini u kojem protekle četiri godine nismo radili na poboljšanju infrastrukture. U više naseljenih mjesta u Općini Čitluk postavljena je nova rasvjeta.

Nastavili smo s izgradnjom kanalizacijskog sustava u Međugorju i Bijakovićima te u ulici Kralja Tvrtka u Čitluku koja će omogućiti priključak novih korisnika na kanalizacijski sustav. Radili smo rekonstrukciju vodoopskrbne mreže i završili projekt odvodnje u središnjoj zoni Čitluka. Značajna su ulaganja u obrazovne objekte. Obnovljene su zgrade Osnovne škole fra Didaka Buntića u Čitluku i zgrade područnih škola u Biletić Polju i Služnju. U tijeku je izgradnja sportske dvorane Osnovne škole Bijakovići.

U završnoj fazi su radovi na obnovi zgrade Doma zdravlja u Čitluku, a krajem prošle godine otvorena je područna ambulanta Doma zdravlja u Biletić Polju. Izgradnja prelijepog objekta za djecu s poteškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom u Potpolju privodi se kraju. Završen je projekt označavanja svih naseljenih mjesta i objekata kućnim brojevima. Uveden je videonadzor javnih cesta i javnih površina. Dosta je uloženo u sportske objekte. Obnovljena je gradska sportska dvorana gdje je postavljen novi parket i nova LED rasvjeta, a na pomoćnom igralištu na Barama postavljena je rasvjeta. Izgrađena su nova malonogometna igrališta u Potpolju i Gradnićima.

Radili smo na projektu navodnjavanja poljoprivrednih površina. Osigurali smo besplatan prijevoz za učenike osnovnih škola, povećali broj stipendija studentima, pomogli jednokratnim pomoćima obiteljima novorođene djece i obiteljima prvašića osnovnih škola u kupnji knjiga. Kod realizacije nekih projekata došlo je određenih kašnjenja. Posljedice pandemije koronavirusa osjetili su proračuni svih razina pa tako i proračun Općine Čitluk. I pored toga, Općina Čitluk redovito izmiruje svoje obveze."

BRKIĆ: "U protekle četiri godine dobro je što smo ostali živi i zdravi, mi koji smo ostali ovdje u Brotnju. Dobro je bilo to što su ljudi počeli razmišljati o tomu da su oni ti koji trebaju preuzeti odgovornost, jer im je došla „voda do grla“, barem tako do mene dolaze informacije. Propušteno je puno toga, po meni, skoro sve bitno je propušteno. Bavimo se manje važnim stvarima, a bitno prolazi pored nas. Na kraju krajeva, da je prevagnulo ono što je dobro zašto bi ljudi odlazili odavde?"

Što planirate napraviti u naredne četiri godine ukoliko osvojite mandat - kako izgleda vaš plan?

DUGANDŽIĆ: "Kao prvo, smatram da je na temelju svega što je rečeno došlo krajnje vrijeme da se promijeni ovakav način rada općinskih organa uprave. Po našem mišljenju treba prodrmati općinsku upravu u svim segmentima rada, treba je prodrmati kako narod kaže „od vrha do dna“. Treba uvesti novu filozofiju rada, uvesti novi moderan tijek informacija uz primjenu informatičkih tehnologija itd. Najkraće rečeno, smatramo da je došlo vrijeme cjelovitog restrukturiranja općinske uprave s jednim jedinim ciljem, a taj je da općinsku upravu moderniziramo, učinimo je efikasnom i boljom, pravednijom i ekonomičnijom, a sve u službi građana, odnosno pučanstva općine.

Pod restrukturiranjem podrazumijevamo provođenje cjelovitih dubinskih analiza postojećeg stanja u općini, na temelju kojih će se iznaći nova, bolja modernija i efikasnija rješenja za funkcioniranje i upravljanje općinom. Posebnu pažnju ćemo posvetiti implementaciji novih rješenja, koja se neće moći provesti bez dobrog i kvalitetnog stručnog kadra.

U tom smislu program restrukturiranja obuhvatit će najmanje sljedeće: kadrovsko i organizacijsko restrukturiranja, financijsko restrukturiranje, restrukturiranje procesa izrade i provedbe prostornih planova, restrukturiranje službe za razvoj gospodarstva, restrukturiranje sustava komunalne strukture, restrukturiranje službe koja se bavi dodjelom socijalnih i ostalih potpora građanima i ostalo. Rezultati restrukturiranja osjetiti će se na svim poljima rada.

Posebno ćemo povesti računa o transparentnosti rada općinskih organa uprave i Općinskog vijeća. Sve odluke i rezultati rada bit će dostupni pučanstvu. Sjednice Općinskog vijeća biti će prenošene javno, a rad Općinske uprave bit će dostupan svakom pojedincu i javnim glasilima. Posebnu pažnju ćemo posvetiti kadrovskom restrukturiranju. Opći je dojam da ne možemo biti zadovoljni s postojećom kadrovskom strukturom. Stječe se opći dojam da su se brojne Općinske funkcije uspavale i ne daju željene rezultate u svom radu. Stječe se dojma da je kadar nedovoljno stručan da obavi pred njih postavljene zadatke. U općinskim strukturama je zavladala opća bezidejnost i apatija. Sve to dovodi do konfuzije u radu općinskih organa, što usporava opći razvoj općine.

Kad izgradimo i dobijemo kvalitetnu općinsku upravnu strukturu biti ćemo spremni da se uhvatimo u koštac sa svim ostalim poslovima koji stoje pred općinskom upravom a odnose se na; prostorno planiranje, gospodarsku politiku općina, Infrastrukturu, turizam, sport, socijalnu politiku, zdravstvo, školstvo itd.
O svemu ovome možete se detaljnije informirati u našem „Okvirnom predizbornom programu“."

RADIŠIĆ: "U novom mandate naše projekte planirali smo i usmjerili na razvoj i obnovu lokalne infrastrukture, gospodarstvo, te na daljnje jačanje obrazovnog i zdravstvenog sustava. U našim planovima za predstojeće razdoblje važno mjesto zauzimaju završetak izgradnje sportske dvorane Osnovne škole Bijakovići te izgradnja sportske dvorane Srednje škole dr. fra Slavka Barbarića, za čiju izgradnju je objavljen natječaj, a u tijeku je izbor izvođača radova za projekt utopljavanja Osnovne škole Čerin.

Objavljen je natječaj za rekonstrukciju i dogradnju zgrade Kulturno-informativnog centra u Čitluku, u kojoj će biti i Spomen soba posvećena poginulim braniteljima Brotnja. Nastavit ćemo daljnje ulaganje u infrastrukturu naših gospodarskih zona koje za cilj imaju otvaranje novih radnih mjesta, te u poboljšanje infrastrukture u Međugorju i Bijakovićima s ciljem stvaranja boljih uvjeta boravka hodočasnika i turista."

BRKIĆ: "Što planiram napraviti, zajedno s timom mladih ljudi koji imaju energiju i timom iskusnijih ljudi koji dobro poznaju prirodu problema i prethodne odnose objavljeno je na početku kampanje na stranici www.pokrenimobrotnjo.org. To su konkretne aktivnosti, ukupno 21. Ali zapravo, suština onoga što ćemo napraviti nakon što dobijemo mandat većine građana je taj da ćemo u Brotnju stvoriti uvjete za normalan i sretan život, koji ljudi traže u Njemačkoj, Irskoj i tako dalje."

Koji su po vama najveći problemi općine i koji će biti vaši prvi potezi ukoliko osvojite mandat?

DUGANDŽIĆ: "U prethodnom pitanju istakao sam da po nama najveći problem općine proizlazi iz loše organizacijsko-kadrovske strukture općinske uprave. Bez dobre organizacije rada i kvalitetnog i dobro obrazovanog kadra ne može se ni govoriti o razvoju općine. Zato ćemo prije svega sprovesti kadrovsko restrukturiranje općinske uprave i dobiti općinsku upravu koja će biti kadra da se uhvati u koštac sa svi problemima i razvojnim planovima općine.

Što se tiče razvojnih planova i raznih područja treba reći da se svi oni na neki način oslanjaju na prostorno-urbanistički plan općine. Zato ćemo žurno prići izradi temeljitog prostornog plana općine smatrajući da je to preduvjet svih ostalih razvojnih procesa. Izradom prostornog plana provest ćemo i legalizaciju građevinskih objekata pod povoljnim financijskim uvjetima. Kvalitetan prostorni plan bit će nam osnova za privlačenje domaćih i stranih investitora. Znat će se gdje i što je moguće graditi.

Posebnu pažnju ćemo posvetiti gospodarstvu, infrastrukturi i turizmu jer su ove grane uvjet za sve ostale razvojne planove. Što se tiče gospodarstva, njemu ćemo posvetiti posebnu pažnju. S gospodarskom strategijom i planovima detaljnije se možete upoznati u našem programu, ovdje ćemo ukratko reći sljedeće. U kratkoročnim planovima imamo u vidu izgradnju industrijskih zona i stvaranje povoljnih uvjeta za poduzetnike, a dugoročni planovi odnose se na pokretanje ponovne inicijative za izgradnju mini aerodroma, animiranje proizvodnje duhana i duhanskih proizvoda i navodnjavanje. Što se tiče sporta, s obzirom da imamo dva svjetska asa (Čilić i Dodig) s ovih naših prostora, pokrenuti ćemo inicijativu izgradnju teniske akademije."

RADIŠIĆ: "Jedan od većih problema je nemogućnost raspolaganja građevinskim zemljištem zbog neusklađenosti Zakona o građevinskom zemljištu i Zakona o stvarnim pravima. Zbog toga već šest godina nismo mogli raditi dodjelu građevinskog zemljišta.  

Od investitora i dalje imamo zahtjeve za dodjelu građevinskog zemljišta u gospodarskim zonama gdje bi investitori gradili nove poslovne objekte i zapošljavali nove radnike. To je jedna velika zapreka za daljnji gospodarski razvoj. Isto tako, nismo bili u mogućnosti raditi dodjelu zemljišta za izgradnju obiteljskih kuća. Krajem prošle godine usvojen je Nacrt zakona o građevinskom zemljištu u FBiH nakon kojeg su počele javne rasprave koje su zbog pandemije koronavirusa jedno vrijeme bile prekinute. Nadamo se da će se sve to brzo završiti i da ćemo imati zakon koji će ponovo jedinicama lokalne samouprave omogućiti raspolaganje građevinskim zemljištem.

Još uvijek nisu doneseni novi zakoni o turizmu i boravišnoj pristojbi koji bi osigurali povratak sredstava od boravišne pristojbe kako bi se ta sredstva koristila za poboljšanje infrastrukture u mjestima gdje je prikupljena. Povratkom sredstava i osnivanjem Turističke zajednice općine Čitluk došlo bi do većeg razvoja turizma i njegove promocije na području općine u cjelini, kao i ostvarenja gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba koje pružaju turističke usluge ili obavljaju drugu djelatnost povezanu s turizmom.  U ostvarivanju tog cilja bit ćemo još ustrajniji."

BRKIĆ: "Najveći problem je što većina građana loše živi, a prije nekoliko godina Čitluk je bila druga općina po razvijenosti u Federaciji BiH. Konkretno to ovako izgleda, u posljednjih 5-6 godina, prosječna plaća u Mostaru porasla je za 16%, u Konjicu čak za 28,5%, u Neumu s kojim se možemo uspoređivati po mnogim parametrima, jer pretežno živi od turizma, prosječna plaća porasla je za 14,5%, i to su sve općine u našoj županiji. U Čitluku – 0,6%! Napominjem, ovo su podaci prije razdoblja pandemije, zaključno s prošlom godinom!

Zaista vjerujem da mi ovdje kao narod nismo ni glupi ni lijeni, već je uzrok stanja u kojemu se nalazimo zarobljeni um, zarobljen u mentalitetu jednopartijskog sustava koji konačno treba snažno prodrmati. Uvjeren sam da će se on sam od sebe urušiti, samo ako ga snažno zaljuljamo. Na kraju četverogodišnjeg mandata svi građani trebaju suditi kako to izgleda kad se radi drugačije nego što se radilo dosad."

Često se apostrofira kako Čitluk nema autobusni kolodvor i tržnicu. Možemo li u skorije vrijeme očekivati iste?

DUGANDŽIĆ: "U pravu ste, Čitluk nema ni autobusni kolodvor, ni tržnicu ni još mnogo toga. Sve to jedno mjesto čini urbanom sredinom, čini ga gradom, ugodnim mjestom za življenje. Mi imamo to u vidu i navedeno je u našim razvojnim programima. Međutim moram kazati da nije upitno ove probleme rješavati dok se ne riješi kvalitetan prostorni plan Općine Čitluk. Primjera radi, ne mogu šleperi i autobusi prometovati kroz usku glavnu gradsku ulicu. Čitluk treba i prometnu obilaznicu. Sve to treba riješiti uz konzultaciju sa strukom, u skladu s prostornim planom."

RADIŠIĆ: "Točno je da Čitluk nema autobusni kolodvor i pravu tržnicu niti je imao od osnutka Općine Čitluk daleke 1955.godine. Poznato je da općina nema svog zemljišta na lokalitetima gdje bi trebalo graditi te objekte. Usvojene su izmjene Regulacijskoj plana Bare-1 i predviđena je lokacija za izgradnju autobusnog kolodvora i tržnice. U razgovorima s vlasnicima zemljišta nastojat ćemo naći najbolje rješenje."

BRKIĆ: "Kao građanina, mene bi bilo sramota odgovarati na ovo pitanje, ali budući da sam i kandidat za načelnika, imam odgovornost prema svojim biračima i svim ostalim građanima. Autobusni kolodvor imamo u Međugorju, ali nemamo u Čitluku. Ne znam je li vam poznato igdje u svijetu da središte grada ili općine nema kolodvor, a neko drugo naseljeno mjesto ima. Za tržnicu neki mogu reći da većina stanovništva ima svoje vrtove i bašte, i to je točno, ali je li to razlog da nemamo tržnicu i u Čitluku i u Međugorju?

Zdrava hrana će uskoro, a zapravo već jeste, biti jedan od ključnih razvojnih potencijala Brotnja, a mi nemamo uređenu tržnicu. Na koncu, ne samo kolodvor i tržnica, nego cjelokupna urbana struktura jedne zajednice, ono što čini grad gradom, selo selom, to nam treba. U susjedstvu planiraju „digitalna sela“, „pametne gradove“, a mi u 2020. godini još slušamo obećanja za autobusni kolodvor! O tempora, o mores!"

Često se spominje postojanje dva komunalna poduzeća koja rade sličan posao. Smatrate li da su Čitluku potrebna oba?

DUGANDŽIĆ: "Čitluku treba jaka centralna općinska uprava koja će planirati, nadgledati i upravljati svim komunalnim poslovima, počevši od vodovoda, kanalizacije, ekologije, odvoza smeća, javne rasvjete itd. Naš stav za rješavanje komunalnih poslova u općini je sljedeći.

Dakle, mi smatramo da je najbitnije imati jaku općinsku upravu koja će se brinuti i upravljati svim komunalnim problemima. Nadalje smatramo da izvršioci posla mogu biti javna komunalna poduzeća i privatne firma. Konkurencija je potrebna. Konkurencija je preduvjet za dobro obavljanje posla. U svakom slučaju ne želimo da bude više javnih poduzeća koja će se preklapati s poslovima. Tu nešto ne štima. I na kraju, ispitat ćemo sve mogućnosti uvođenja javno-privatnog partnerstva pri rješavanju komunalnih problema."

RADIŠIĆ: "To se najčešće spominje u predizborno vrijeme. Postoje dva javna poduzeća. JP Broćanac i JP Broting. Osnovne djelatnosti JP Broćanac su proizvodnja i distribucija vode, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, prikupljanje, odvoz i zbrinjavanje komunalnog otpada, održavanje sustava odvodnje oborinskih voda, održavanje zelenih površina, čišćenje i održavanje javnih površina, ulica i trgova. Osnovne djelatnosti JP Broting su održavanje svih lokalnih cesta na području općine Čitluk, održavanje javne rasvjete, upravljanje stadionom Bare i sportskom dvoranom, naplata i kontrola parkinga i nadzor nad javnim radovima koje ugovara općina.

Te poslove će uvijek morati netko obavljati. Sada to obavljaju radnici ova dva javna poduzeća, a planiramo da se određene djelatnosti koje sada obavlja JP Broting ubrzo počnu obavljati preko nove općinske službe pa bi prestala potreba za radom JP Broting. Namjera nam je to riješiti na sustavan način kako ne bi bilo nikakvog zastoja u pružanju usluga koje sada obavlja JP Broting."

BRKIĆ: "Iako je općina Čitluk mala sredina, ja osobno vjerujem da nije suštinski problem imamo li jedno ili dva, nego što i kako rade. Ako treba, ako je korisno i profitabilno, možemo imati i pet! Ali netko treba položiti račun, odgovoriti - služe li građanima ili nekoj drugoj svrsi.

Prema informacijama koje ja imam, kad se uzme u obzir duže razdoblje, ni jedno ni drugo komunalno poduzeće nije likvidno, bave se aktivnostima izvan svog djelokruga, od građana traže naplatu usluga, a svoje obveze godinama odgađaju. Što građanima govori činjenica da je „Broćanac“ 49% (dakle skoro pola) u privatnom vlasništvu više fizičkih osoba, a Općina Čitluk osigurava kredit za neizmirene obveze iz prijašnjih godina? Javnost nema, na način koji bi bio transparentan, uvid u djelovanje komunalnih poduzeća, i vjerujem da tu ima prostora za poboljšanje. Mi ćemo pokušati uvesti red, komunalna poduzeća će vršiti komunalne usluge građanima što kvalitetnije, što jeftinije i što pouzdanije."

Nalazimo se uslijed pandemije koronavirusa. Mislite li da bi se trebao povećati opseg zdravstvene zaštite u Domu zdravlja?

DUGANDŽIĆ: "O pandemiji koronavirusa je zaista dosta rečeno, ali ovdje želim da istaknem nešto što je po mom sudu veoma bitno, a radi se o sljedećem. I pored svih nedaća koje nam je pandemija donijela treba reći da nam kriza može i pomoći da promijenimo kolektivna i individualna ponašanja. Trebamo biti svjesni da je i ova kriza pogodila najosjetljivije slojeve društva i da je nažalost još više produbila društvene nejednakosti. Moramo biti svjesni neodgovarajućeg sustava skrbi.

Moramo biti svjesni nebrige za najosjetljivije, starce i djecu. Ozbiljno su narušena osnovna prava ljudi, a naročito djece i staraca. Moramo početi voditi računa o njihovim pravima i dostojanstvu. Pitate me za povećanje opsega zdravstvene zaštite u Domu zdravlja. U vezi toga želim da kažem da lokalna uprava po ovom pitanju ima precizno određene nadležnosti propisane zakonom. Lokalna uprava ustvari ocjenjuje rad ustanova ove vrste te osigurava financijska sredstva za unapređenje njihova rada i kvaliteta usluga u okvirima njezine mogućnosti.

Dom zdravlja je u sustavu medicinskih institucija kojima upravljaju županije i država, ali ćemo mi u granicama naših ovlaštenja i mogućnosti aktivno surađivati s medicinskim ustanovama u cilju postizanja čim bolje zdravstvene zaštite našega pučanstva."

RADIŠIĆ: "Dom zdravlja Čitluk stalno prati epidemiološku situaciju i poduzima potrebne mjere. Tako je bilo od početka pandemije koronavirusa. U vrijeme kada je u našoj općini bio najveći broj zaraženih u odnosu na broj stanovnika u BiH djelatnici Doma zdravlja, na čelu s ravnateljicom, su pokazali kako se mogu uspješno nositi s tom situacijom.

Činjenica da ponovo imamo veći broj zaraženih ukazuje na potrebu mjera primarne prevencije održavanjem higijene, nošenjem maski i držanjem potrebnog razmaka, ali i potrebu mjere sekundarne prevencije ranim prepoznavanjem simptoma i izolacijom bliskih kontakata. Na taj način smanjio bi se pritisak na zdravstveni sustav. Domu zdravlja ćemo pružiti svu potrebnu potporu kako bi uspješno obavljao svoju djelatnost."

BRKIĆ: "Jedna od rijetkih svijetlih točaka u našoj općini je Dom zdravlja, zdravstveni radnici i svi oni koji su angažirani u ozbiljnoj borbi protiv same bolesti Covid-19, ali i posljedica pandemije. Čestitam svim liječnicima, sestrama, administrativnom osoblju, pogotovo mladim stažistima koji su trenutačno možda najviše izloženi.

Naravno da uvijek može bolje, ali pitanje zdravstvenog sustava nužno se rješava na višim razinama upravljanja. Pitanje zdravstvene zaštite je složeno, naš prioritet će biti ulaganje u prevenciju, u javno zdravlje, ali tu aktivnosti treba pružiti primarno Županijski zavod za javno zdravstvo, puno više nego dosad. Našem Domu zdravlja i svim njegovim djelatnicima palac gore!"

Neizbježno je ne spomenuti Međugorje. Brojni su zbog pandemije ostali bez posla u tom mjestu, kako stanovnici naše Općine Čitluk, tako i brojni iz cijele Hercegovine. Kako Općina može pomoći poslodavcima?

DUGANDŽIĆ: "Svakome je više nego jasno da turizam, a naročito vjerski turizam u Međugorju zauzima posebno mjesto u kulturološkom i gospodarskom smislu, te čini bitan element u razvoju općine. U svojim planovima i programima mi smo posebnu pažnju posvetili razvoju turizma u Međugorju. Točno je da je zbog pandemije u Međugorju pa i šire u Hercegovini nastala velika poduzetnička kriza.

Ustvari, da bi u cijelosti shvatili situaciju i trenutnu problematiku smatramo da treba prije svega konzultirati turističke poduzetnike iz Međugorja. Zato mi planiramo permanentno ostati u kontaktu s poduzetnicima. S njima ćemo razmatrati sve mogućnosti koje nam stoje na raspolaganju s ciljem da pomognemo poduzetnicima da što prije i što lakše pokrenu svoj biznis i da posluju u normalnim uvjetima. U tom cilju formirat ćemo „Vijeće turističkih poduzetnika“ s kojim ćemo tijesno surađivati na pronalaženju najboljih rješenja u datoj situaciji. Bitno je u okvirima zakonskih propisa dozvoliti poduzetnicima da oni sami sudjeluju u kreiranju načina privređivanja i načina ponašanja u korona pandemiji, a sve u duhu zakona i propisa kriznih stožera."

RADIŠIĆ: "Pandemija koronavirusa, koja je pogodila cijeli svijet i prouzrokovala velike gubitke za naše poduzetnike kod nas je najviše pogodila hodočasnički turizam koji je bio pokretač razvoja. 

Mogućnosti lokalne razine vlasti da pomognu su ograničene. Općinsko vijeće Čitluk usvojilo je odluku o oslobađanju obveze plaćanja komunalne naknade za razdoblje trajanja zabrane rada, obveze plaćanja zakupnine za poslovne prostore, kao i obveza plaćanja naknada za korištenje javnih površina, naknada za odvoz komunalnog otpada, naknada za postavljanje reklamnih panoa, naknada za površine uz ceste na kojima se postavljaju reklame i obveze plaćanja naknada za postavljanje reklama na objekte. Pored toga, naknadno smo odgodili plaćanje obveza za objekte s privremenim rješenjima do 01.11.2020.godine,  što smo nakon isteka toga roka produžili do 01.05.2021.god. U zavisnosti od razvoja situacije razmotrit ćemo mogućnost daljnjeg odgađanja plaćanje te obveze."

BRKIĆ: "Mene doista čudi da je, unatoč naporima županijske Vlade, unatoč mjerama koje su poduzimane s raznih strana, u općini Čitluk u posljednjih godinu dana 800 ljudi ostalo bez posla. Dakle, kad su u pitanju radna mjesta, ostale općine u županiji imale su porast nezaposlenosti od 5 do 13%, samo općina Čitluk čak 34%. Razumno je pretpostaviti da se to uglavnom odnosi na Bijakoviće i na Međugorje.

Što je Općina poduzela, ne znam. Možda nešto i jeste. Ali informacije koje ja dobivam je da se radi na infrastrukturi, na cestama, nogostupima kružnim tokovima. Mislim da je bilo vrijeme za konkretne aktivnosti prema konkretnim ljudima, a asfalt je mogao čekati toplije vrijeme, kad bi kvalitetnije bio urađen, sigurno."

Kakvi su općenito planovi vezani za razvoj Međugorja  koje je od velike važnosti za općinu?

DUGANDŽIĆ: "Našim dolaskom u politički život općine, prije svega želimo promijeniti dekadentnu politiku HDZ-a koja već 30 godina koči razvoj općine. Ono što posebno želimo istaći je to da ćemo pokušati mijenjati društvo u cjelini, učinit ćemo ljudima ugodniji život, vratit ćemo ljudima povjerenje u demokraciju.

Kad je riječ o demokraciji, skoro da nikome u općini nije jasno kako jedna te ista stranka, jedni te isti dekadentni ljudi, političari, pobjeđuju na demokratskim izborima 30 godina. Kako pobjeđuju to znaju samo oni. Dakle naša osnovna poruka je da se mi kao društvo moramo promijeniti. Moramo prije svega promijeniti način i pristup provođenja općinskih izbora. Mora se promijeniti način rada općinskih organa uprave. Općinska uprava konačno mora biti u službi građana, a ne klijentelističke mreže HDZ-ovih političara. Ne prihvaćamo dugogodišnju stagnaciju općine. Ne želimo uspavanu, dekadentnu općinsku upravu. Želimo upravu u kojoj će raditi ljudi koji imaju prije svega znanje i osjećaj za društvenu pravednost.

Želimo ljude koji imaju poštenje, na kojem se može graditi budućnost. Da bi u svemu ovome uspjeli moramo provesti cjelovit program restrukturiranja općinske uprave. To je naše temeljno opredjeljenje. Vrijeme je da se općinske strukture protresu u svim segmentima, kako narod kaže od vrha do dna. Izaberimo prave ljude na prava mjesta, bit će svima bolje."

RADIŠIĆ: "Potrebe za ulaganjem u infrastrukturu Međugorja i Bijakovića su ogromne. U proteklom razdoblju radili smo dosta na tom planu. Izgrađen je novi kružni tok kod pošte u Međugorju, dva parka, javni wc ispod Križevca. U tijeku je realizacija kapitalnog projekta „Rehabilitacija regionalne ceste R425a, dionica Tromeđa-Zvirovići“. Realizacija ovog projekta napreduje dogovorenom dinamikom te je, uz sve ostale radove, već započela izgradnja novog kružnog toka kod Atlasa, što prati izgradnja novog vodovoda, postavljanje elektroinstalacija, rasvjete, izgradnja kanalizacije i sustava za odvodnju oborinskih voda.

Nastavit ćemo s izgradnjom kanalizacijskog sustava što će omogućiti priključenje novih korisnika na kanalizacijski sustav. Iza objekta tzv. Gljivare očišćen je teren i tu se planira izgradnja jednog parkirališta. U planu je izgradnja parkirališta Perkuša. Nastavit ćemo ulaganje u cestovnu infrastrukturu, postavljanje nove rasvjete i zamjenu dosadašnje rasvjete LED rasvjetom, širenje videonadzora javnih cesta i javnih površina."

BRKIĆ: "Područje župe Međugorje, koje u općini Čitluk obuhvaća naselja Vionica, Bijakovići i Međugorje, je izvan svih ozbiljnih planova već desetljećima. Razvojni planovi, koji bi bili ostvarivi moraju uzeti u obzir interese, iskustva i motivaciju ljudi koji žive u navedenim naseljenim mjestima.

Planiranje ovog područja je zahtjevan posao, nadilazi interese lokalne sredine, trebamo uključiti one koji znaju o tome više od nas, i mi sa svojim ambicijama možemo pridonijeti tome da konačno pojam Međugorje i sve ono što on sa sobom nosi i znači, u našoj lokalnoj sredini u društvenom smislu bude prepoznat kao zajedničko blago, jednako kao što to u duhovnom smislu znači milijunima ljudi diljem svijeta.

Područje Bijakovića i Međugorja treba zaštititi, pomno planirati, u suradnji sa svima koji su pozvani svoju ulogu izvršiti na dobrobit svih građana Brotnja."

Što kanite napraviti u mandatu kada je u pitanju zapošljavanje mladih i njihov ostanak u Brotnju? 

DUGANDŽIĆ: "Odgovoriti na ovo pitanje jednostavno i ukratko nije moguće. Opstanak i zapošljavanje mladih u Brotnju prije svega ovisi o svim faktorima države. S obzirom da znamo u kakvoj državi živimo i radimo, znamo i koliko velika i teška zadaća nas čeka po ovom pitanju. Međutim bez obzira na sve mi nećemo sjediti skrštenih ruku. Radit ćemo sve što je moguće da zadržimo naše mlade i da im damo podršku da oni ostvare svoje snove.

Danas se više nego ikada govori o ekonomiji društva, ali se često nažalost spominje i opstanak društva, govori se odlasku mladih, govori se o društvu koje je na rubu egzistencije. Zašto je to tako? Mi konačno moramo shvatiti činjenicu da smo mi danas svjedoci stvaranja neke nove ekonomije u svijetu. Živimo u vremenu u kojem se na svim poljima života i rada odvijaju drastične promjene. Te promjene nesumnjivo govore o novoj epohi informatičkih tehnologija koje sa sobom nose razvoj nove informatičke ekonomije.

Već danas je mnogima sve jasnije da snaga, moć i bogatstvo jednoga društva sve više ovise o znanju. Htjeli mi to priznati ili ne danas se uistinu u ekonomiji događa jedan najradikalniji prevrat – prijelaz od proizvodnje dobara k stvaranju znanja. Gdje god se okrenemo oko sebe već danas možemo uočiti tragove ovoga prevrata. Taj prevrat osjećaju svi, radnici za strojem, službenici na šalterima i uredima, pa sve do političara i menedžera koji vode i organiziraju poslove. Starim znanjem i starim načinom rada ne može se opstati u novim uvjetima. Što prije toga budemo svjesniji to ćemo se lakše nositi s problemima koji dolaze. Da bi se pojedinac, a posebno mladi ljudi, snašli u cijelom tom procesu, koji nosi informatička epoha, potrebno je da te procese dobro upozna i razumije. Upoznavanje s procesima ne smije biti površno, zasnovano na jednokratnim uputama.

Ono treba biti bitno suštinsko na način da pojedinac bude aktivni sudionik stvaranja tog procesa, a ne da bude samo pasivni primatelj uputa i savjeta kako se prilagoditi novim uvjetima. Dakle važno je ispravno razumjeti biti informacijske epohe. Zato je naše opredjeljenje da u granicama svojih mogućnosti u Općini oformimo jedan moderan informatički centar koji će pomoći ljudima, a naročito mladima da se uključe u svjetske procese drastičnih promjena u ekonomiji. Mladi ljudi ne mogu ostati u Brotnju na gospodarskim djelatnostima kojima su se bavili njihovi preci i roditelji. Da mogu ne bi odlazili. Mladi ljudi u svom zavičaju moraju dobiti šansu za uključivanje u moderne ekonomske tokove. To će biti jedna od važnih zadaća buduće općinske uprave. To je jedini put opstanka mladih ljudi na ovim prostorima. U znanju je moć."

RADIŠIĆ: "Broj zaposlenih u općini Čitluk stalno je rastao i dolazio do brojke od skoro 6500 zaposlenih što nisu imale ni mnogo veće općine. Od toga broja oko 90% otpadalo je na privatni sektor. Općina zapošljava mali broj ljudi. Općina radi na stvaranju povoljnijeg poslovnog okruženja i privlačenju investitora koji bi ulagali i zapošljavali nove radnika. Općina je omogućila većem broju mladih odrađivanje pripravničkog staža. Trenutno samo u Domu zdravlja Čitluk osam mladih odrađuje pripravnički staž. Neposredno prije početka pandemije koronavirusa primljena su četiri sanitarna inženjera i dva psihologa, a nakon toga i dva logopeda. U narednom mandatu samo ćemo pojačavati te aktivnosti s ciljem stvaranja uvjeta za zapošljavanje većeg broja ljudi."

BRKIĆ: "Sve što bude potrebno ćemo uraditi. Jedino nećemo tražiti od mladih da se učlanjuju u bilo koju stranku niti da svoju budućnost vežu za one od kojih nemaju koristi."

Vezani članci