STOGODIŠNJICA SMRTI MOSTARSKOG VELIKANA Svi Mostarci se pozivaju da sutra odaju počast Aleksi Šantiću

Stogodišnjica smrti mostarskog velikana i jednog od najvećih bosansko-hercegovačkih pjesnika Alekse Šantića, obilježit će se u subotu, 3. veljače, parastosom u 12 sati na pravoslavnom groblju Bjelušine u Mostaru.

Širom grada na oglasnim pločama nalijepljene su obavijesti koje podsjećaju na smrtovnice, ali s roze okvirom, na kojoj piše da se svi građani Mostara pozivaju da ovim putem odaju počast svom najvećem književniku.

Aleksa Šantić, autor najljepših stihova naše književnosti, preminuo je 2. veljače 1924. godine u svom rodnom Mostaru s 56 godina, usljed teške, u to vrijeme neizlječive bolesti – tuberkuloze. Rođen je 1868. godine u trgovačkoj obitelji, koja nije imala razumijevanja za njegov talent, kako će se ispostaviti kasnije.

Iza njega je ostalo 700 pjesama ljubavne, rodoljubne i socijalne poezije, od kojih su mnoge antologijske te su aktualne i danas.

Zanimljiva činjenica je i da je Mostar je tada imao oko 11.000 stanovnika, a na njegovom sprovodu bilo je više od 13.000 ljudi. Sprovod je trajao je pet sati, rijeke ljudi su se okupile iz čitave Hercegovine, a ulice su, kažu, bile zavijene u crno, o čemu je više govorila prethodne godine predsjednica mostarske „Prosvjete“.

Šantić trgovačku školu završio u Trstu i Ljubljani. Bio je predsjednik Srpskog pjevačkog i kulturnog umjetničkog društva “Gusle” u Mostaru, a surađivao je s poznatim književnicima tog doba poput Svetozara Ćorovića, Jovana Dučića, Osmana Đikića i drugih. Godine 1896. sa Dučićem i Atanasijem Šolom osnovao je književni časopis „Zora“, koji je bez prekida izlazio do 1901. godine.

Među njegovim pjesmama su najpoznatije "Emina", zatim "Veče na škoju", "Ostajte ovdje", "Moja otadžbina", "O klasje moje", "Što te nema?" i mnoge druge, koje se i danas rado spominju i nalaze u knjigama širom škola u regiji.

Obilježavanje organizira Srpsko prosvjetno kulturno društvo (SPKD) ''Prosvjeta'' Mostar, u suradnji sa SPKD ''Sarajevo'', Muzejom Hercegovine, Narodnim pozorištem Mostar i Centrom za kulturu Mostar.

Ostajte ovdje!…Sunce tuđeg neba,
Neće vas grijat' kô što ovo grije;
Grki su tamo zalogaji hljeba
Gdje svoga nema i gdje brata nije.