Širokobriješki građani plaćaju najviše cijene odvoza smeća

Hercegovina.info
Vidi originalni članak

Prema neslužbenim podatcima, tijekom protekle godine svaki stanovnik u Bosni i Hercegovini je “proizveo” 356 kilograma komunalnog otpada, što iznosi prosječno oko kilogram po stanovniku na dan. Ni stanovnici u ostalom dijelu Europe nisu puno odmakli od BiH. Tako prosječni Europljanin “proizvede” oko 500 kg otpada po kućanstvu godišnje. Dok se najveći dio prikuplja i odvozi na deponije, drugi dio završi na ledinama i u rijekama, a tek simbolično se reciklira.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Trećina ne koristi usluge

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, javnim odvozom tijekom protekle godine je prikupljeno 1,181.887 tona komunalnog otpada. Prema istim podatcima postotak stanovnika koji su uključeni u odvoz komunalnog otpada iznosi prosječno 67 posto, dok ostatak od od jedne trećine populacije ne koristi komunalne usluge. To su uglavnom stanovnici ruralnih područja, a određeni broj ne želi plaćati odvoz te ilegalno koristi kontejnere ili otpad ostavlja kraj prometnica. Podatci dalje ukazuju kako u ukupnoj količini prikupljenog otpada miješani komunalni otpad sudjeluje s 88,6 posto, odvojeno prikupljeni komunalni otpad s osam posto, otpad iz vrtova i parkova 2,8 posto i ambalažni otpad s 0,6 posto.

Tako je na odlagališta otpada u protekloj godini odloženo ukupno 1.220.083 tona otpada. Najviše je odloženo miješanog komunalnog otpada 93,6 posto, a najmanje ambalažnog otpada 0,7 posto. Prema Okvirnim direktivama o otpadu  koja uvodi novi pristup u upravljanju otpadom, države članice EU-a dužne su uspostaviti program prevencije otpada od 2014. godine. Osnovni je cilj potaknuti ponovnu upotrebu, recikliranje i obnavljanje otpadnih materijala, prihvaćajući sigurno odlaganje samo kao posljednju mogućnost.

Prikupljanje komunalnog otpada u BiH je različito organizirano, kako to izgleda u nekim općinama.

Različiti obračuni

Tekst se nastavlja ispod oglasa

-Većina mjesta je obuhvaćena organiziranim prikupljanjem smeća, a tek u jednom dijelu, oko Dubravske visoravni, još nije organizirano. Dok kroz grad kupimo svaki dan u udaljenim naseljima to činimo jedanput tjedno. Plaćanje obračunavamo po četvornom metru stana i to 7 feninga po četvornom metru, rekla je voditeljica odjela u Čapljini Alma Ostojić. Tako se za stan od 60 četvornih metara plati 4,2 marke. Posebni su uvjeti za poduzeća, gdje se usluga plaćaju po djelatnostima, a naplata im ne ide baš sjajno. Posušani odvoz smeća plaćaju po prostornom metru. -Kod nas se smeće prikuplja s cijelog prostora. A sklapamo ugovor sa strankama prema njihovu interesu. Za kućanstva je cijena 0,025 KM po litri.

Tako primjerice jedna kanta, koji prosječno kućanstvo napuni tjedno, iznosi 2,90 KM, znači mjesečno oko 12 KM, rekao je direktor Mladen Begić. Odvoz smeća u Posušju se vrši od svakodnevnog pa do najmanje jednom tjedno, a nemaju većih problema u naplati zahvaljujući ovakvom vidu naplate. Širokobriježani plaćaju vjerojatno najskuplji odvoz smeća. Tako obitelj koja ima stan manji od 50 četvornih metara plaća 10 maraka i PDV. Za one koji imaju veće stanove, račun u iznosu od 17 KM stiže svakog mjeseca. -Uže središte obilazimo svaki dan, a ostale jednom tjedno. Stavljali smo kontejnere, ali nažalost njih napune neplatiše za kratko vrijeme, rekli su iz Komunalnog u Širokom Brijegu.

 Čitlučani su poravnili, svatko plaća po 10 KM mjesečno. -Za socijalno ugrožene iznos smo prepolovili. Smeće prikupljamo s cijelog prostora naše općine. Problem je u naplati uglavnom što je na istom računu i voda i ostale komunalije, rekli su iz komunalnog poduzeća Broćanac. U Busovači prikupljaju otpad u većim naseljima svaki dan te onim uz glavni put jednom tjedno, a za te usluge se plaća 7 KM mjesečno.

- Imamo velike probleme s divljim odlagalištima i protiv njih se borimo eko-policajcima, a i naplata ne ide najbolje, kaže Mladenka Subašić. U podijeljenom Mostaru djeluju i različita poduzeća. -Cijeli prostor je pokriven i uglavnom kupimo svaki dan, a negdje dva do tri puta tjedno. Plaća se 2,5 KM po članu, s tim da najviše obračunavamo 5 članova, rekla je direktorica Komosa Vesna Mrgan. Slično je i na drugoj stani Neretve u poduzeću Parkovi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

vecernji list

Vezani članci