Kako su komunisti potopili ramska sela

Od prisilnoga raseljavanja do nove integracije sa starim krajem. Skup bi se trebao održati u Prozoru sljedeće godine, u povodu 50. godišnjice potapanja Ramske doline.

 Taj skup treba biti jedno od najznačajnijih izvorišta činjenica i spoznaja o vremenu kada su Ramljaci morali napuštati svoje domove i prisilno se seliti u druge, nove i tuđe krajeve, kako one u Bosni i Hercegovini tako i one u Republici Hrvatskoj - kaže Markešić. U tu je svrhu formiran i Programsko-organizacijski odbor na čelu s načelnikom općine dr. Jozom Ivančevićem.

Odbor je, naime, ovih dana poslao pismo Ramljacima, kako onima u BiH tako i onima u Hrvatskoj, Zapadnoj Europi, Americi i Australiji, a koji drže da mogu dati svoj doprinos obilježavanju ove tužne obljetnice da do kraja lipnja 2017. na za to pripremljenom obrascu pošalju temu svoga izlaganja i da se na taj način pridruže zajedničkome radu na objektivnom vrednovanju prilika u kojima su se zbog izgradnje akumulacijskih jezera (Jablaničkog i Ramskog) događala prisilna iseljavanja iz Rame.

Poziv je objavljen na web stranicama Ramskoga vjesnika. - Kao i mnogo puta u prošlosti, ljudi ovoga kraja morali su napuštati svoje domove i odlaziti u druge i nepoznate krajeve. Uzroci svih tih ranijih prisilnih iseljavanja bili su ratovi, progoni, pokolj. Ovaj put, prisilno iseljavanje dogodilo se u mirnodopskim uvjetima, uz obrazloženje da je to bilo potrebno radi dobrobiti ondašnjega socijalističkog samoupravnog društva - kaže Markešić te ističe da mnogima treba objasniti koje su to društvene, političke, ekonomske, demografske i crkvene prilike bile tada u BiH i Jugoslaviji, a koje su se preslikavale i utjecale na prilike općine Prozor u tome razdoblju. Tema prisilnog iseljavanja samo je jedna kojom će se baviti znanstveno-stručni skup.

U sklopu te velike i ozbiljne teme obradit će se i svjedočanstva živućih Ramljaka o svojim iskustvima iseljavanja. Međutim, ono što malo Ramljaka zna tiče se činjenice da su planovi potapanja Ramske doline postojali i za vrijeme Austro-Ugarske i za vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Mnogim Ramljacima to su iznenađujuća činjenice. - Austrougarske vlasti, nakon okupacije Bosne i Hercegovine 1878., želeći tu zemlju izvući iz zaostalosti uzrokovane višestoljetnom otomanskom upravom, činile su sve kako bi je modernizirale. Ne samo da su kotar Prozor katastarski uredili već 1883. nego su početkom 20. stoljeća napravili i planove za gradnju jedne veće hidroelektrane na rijeci Rami, na istome mjestu na kojem se nalazi današnja brana, dakle ispod sela Mluša - kaže Markešić. 

No, projekt iz 1912. nikada nije ostvaren. - Uzroci tome bile su najvjerojatnije ondašnje političke i vojne prilike i događaji uoči početka Prvog svjetskog rata 1914. - smatra Ivan Markešić. Međutim, taj će projekt odmah nakon završetka Prvog svjetskoga rata opet postati aktualan. - Prijestolonasljednik Aleksandar je u ime kralja Petra I. dao još 15. listopada 1920. zadarskome poduzetniku Petru L. Biankiniju koncesiju da na istome mjestu ispod sela Mluše sagradi branu prema austrougarskim planovima. Međutim, ni on, koji je koncesiju dobio na rok od 55 godina, nije uspio ostvariti ovaj projekt - objašnjava. Učinili su to komunisti u razdoblju od 1947., kada počinju prva istraživanja, a posebno u vremenu od 1964. do 1968. godine. U interesu im bio profit Gradnja hidrocentrala u bivšoj Jugoslaviji bili su savezni projekti koje su upravo radi strateške važnosti vodili i nadzirali komunističke, kako partijske tako i vojne vlasti. No, jesu li se komunističke vlasti vodile baš samo logikom akumulacije za proizvodnju električne energije ili su, kad je posrijedi Ramska kotlina, imali još nešto na umu?

- Zasigurno, oni se, kad je riječ o Rami, nisu vodili mišlju da bi trebalo sagraditi i branu, ali i sačuvati domicilno stanovništvo. Njima je u interesu bio samo profit. I ne samo novčani profit nego i demografski deficit. Bilo im je u interesu na jedan veoma zgodan način raseliti jednu kompaktnu nacionalnu hrvatsku i religijsku katoličku zajednicu koja uopće nije prihvaćala ondašnji komunistički sustav niti njegovu vlast. Na žalost, u tome se i uspjelo - objašnjava Markešić. Kao jedan od razloga gradnje brane, prema franjevačkim podacima, navodi se da je „Rama nekomu smetala kao kraj nepodesan za prilagodbu na socijalizam, da u njoj ima previše katoličanstva i hrvatstva te ih treba raseliti". Inženjer Jaroslav Černi, koji je još 1947. dolazio u Ramu gledati teren za buduće akumulacijsko jezero, jednom je prigodom na balkonu ramskoga samostana rekao svojim suradnicima vjerujući da ga nitko od fratara ne čuje: „Da mi je još samo ovo ustaško gnijezdo potopiti!"

vecernji.hr