OTVORENO PISMO Ne gomilajte hranu, posadite njive

Hercegovina.info
Vidi originalni članak

Organizacija "Hercegovina - uskoro zemlja prosperiteta", koja vodi istoimenu facebook stranicu, s ciljem promicanja rasta i prosperiteta Hercegovine, večeras je adresu portala hercegovina.info poslala otvoreno pismo o COVIDU-19.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako kažu na ovo pismo potaklo ih je trenutno stanje koje je uzrokovalo neizmjerne negativne posljedice po Bosnu i Hercegovinu te u pismu nude konkretna rješenja kao pomoć u ovome stanju.

Radi se, naime, o nestašici hrane koja će nastupiti kako zbog raznih restrikcija koje su stupile na snagu, koje iznimno štete našoj državi koja iznimno visok postotak hrane uvozi iz inozemstva, tako i zbog histerije koja je nastala u narodu.

Njihovo pismo prenosimo u cijelosti.

"Ovaj tekst nije još jedan od onih koji potiču na paničarenje već na razumno promišljanje i reakciju. Riječ je o stvarnom stanju stvari u kojem se Bosna i Hercegovina trenutno nalazi, a na koje svatko od nas može i mora utjecati!

O čemu se radi? Zbog panike koja je zadnjih dana nastala zbog korona-virusa, ljudi su počeli halapljivo kupovati dezificijense, meso, brašno, toalet-papir i slično. To dovodi do toga da će ljudi koji paničare pokupovati sve zalihe koje će na kraju većinski propasti. Upravo to se dogodilo u Njemačkoj! Zemlja koja ima najjaču proizvodnju ne može namiriti tržne centre jer se histerični ljudi osiguravaju za godinu dana. Netko tko je mjesečno trošio 5 kg brašna sada uzima i po 100-200 kg iako je rok tog brašna 8-10 mjeseci, ovisno o datumu proizvodnje. Prateći situaciju u Austriji, Njemačkoj, Italiji možemo primijetiti kako ljudi doslovno sve kupuju i kako su police prazne te se ljudi čak tuku za rolu wc papira ili kilogram brašna. Katastrofalne scene!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ljudi koji se ponašaju normalno dovedeni su u situaciju da moraju ispaštati zbog ljudi koji paničare. Da su se svi ljudi nastavili ponašati kao i do sada ne bi falilo kućanskih potrepština, a ne kao trenutno - da trgovine brašna i ulja ne uspijevaju dobiti dovoljno.

No, Hercegovci imaju veliku prednost za razliku od mnogih Europljana koji sada ne mogu doći do osnovnih životnih namirnica. A koja je to prednost? Zapuštene štale, svinjci i kokošinjci! Napuštene njive i garažirani traktori!

Jeste li znali da BiH uvozi čak 92% hrane?! Lani je gotovo 13 milijardi KM hrane uvezeno iz EU! Tko će nam dati tu hranu ako su supermarketi u EU ispražnjeni i nemaju ni za svoje potrebe?! Napustili smo zemlju koja nam je oduvijek bila oslonac i okrenuli se jeftinoj i neprovjerenoj uvoznoj hrani zbog koje ćemo se sada opeći!

Nadalje, zbog novih restrikcija, svi koji ulaze u BiH automatski bivaju smješteni u 14-dnevnu izolaciju. A to uključuje i sve vozače kamiona, koji prevoze svu tu uvoznu hranu koju mi željno čekamo! Tako ćemo za nekoliko dana ostati bez vozača uopće!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Isto tako, na granici sa Srbijom je danas ostalo više desetaka kamiona stočne hrane zbog proglašenja izvanrednog stanja u Srbiji i zatvaranja granica.

Što to sve znači? Budući da funkcioniranje države temeljimo na uvozu, ovakvo stanje će dovesti do nestašice hrane, a i ono što se uveze značajno će poskupjeti.

No, ima li rješenja? Barem djelomičnog Da!

Većina nas ima zemlju na selu, staru kuću, napuštenu štalu i slično. Zato: nabavite piliće, kokoši, svinje! Posadite bašču! Idealno je vrijeme za sadnju krumpira, salate, za sijanje mrkve, biže, blitve, špinata i ostalih sorti! Paradajz, paprike, blitva, raštika, krastavci, patlidžani se već sade u plastenicima, a ubrzo će biti pogodno i za sadnju na njivi ovisno o vašoj geografskoj lokaciji! Domaći proizvod možete imati već za mjesec dana!

Također, piliće možete već za mjesec i pol dana dobro uhraniti i imati na pladnju! Deset kokošiju vam svaki dan može donijeti 10 jaja! Janjce, kozliće i praščiće možete uhraniti za nekoliko mjeseci!

Budimo pametni i oprezni! Iskoristimo naše prednosti! Apelirajte na vlast da napravi krizni stožer za ekonomsku situaciju i utječe na postotak obradivih površina! Moramo povećati broj obradive površine kako bismo prebrodili ove teške trenutke kada ovisimo o uvoznoj hrani iz zemalja u kojoj je nestašica."

Vezani članci