Federacija BiH u svoj prostorni plan uvrstila luku Neum dužine 10,5 km!

Stručnjaci u BiH smatraju kako bi sav prekomorski i prekooceanski uvoz i izvoz BiH mogla ostvarivati preko luke Neum, jer, kako kažu, "to će nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju biti neophodno, jer će BiH imati ograničeno korištenje luke Ploče". Predsjednik Pomorskog društva BiH Bakir Tanović smatra kako sve razine vlasti u BiH trebaju krajnje ozbiljno shvatiti ideju o gradnji luke Neum, te ističe kako su već napravili studiju opravdanosti toga projekta.

- Prema našem prijedlogu, izgradnja luke trajala bi najviše godinu i pol dana. Dalje, na željezničku prugu, koja je u sklopu Jadransko-jonske magistrale, od Čapljine do Hutova blata, na dužini 10 km, trebalo bi povezati Neum s Hutovim blatom, navodi Tanović u BH medijima. Podsjetio je da je posljednja rasprava o luci Neum održana prije tri mjeseca. Plan Pomorskog društva je prihvaćen i uvršten u prostorni plan Federacije BiH kao posebno područje luke u Malostonskom zaljevu dužine 10,5 km.

Prema pisanju medija iz BiH, Tanović je uvjeren kako luka Neum ima sve predispozicije postati najrazvijenija jadranska luka - po dubini mora, koja iznosi u prosjeku 23 metra, što je jedna od najvećih dubina na Jadranu i po prilazu, s obzirom na to da bi se nalazila u zaljevu i ne bi bilo prijetnji od velikih valova. Ističući kako u projekt treba krenuti što prije, Tanović je naglasio da je najprije potrebno odrediti granicu s Hrvatskom, teritorijalne vode, izlazak na otvoreno more i izgraditi koridor kroz Neum. Pomorsko društvo je predložilo da se jedan krak autoceste odvoji od Počitelja direktno prema Neumu.

- Ako Koridor 5c ne završi u Neumu i ako u tom gradu ne bude izgrađena luka, naša paneuropska trasa neće se materijalno isplatiti, niti će ostvariti svoj osnovni cilj, povezivanje Jadranskog mora s Baltikom - kazao je Tanović i dodao kako su se dogodile velike promjene u prometu.

- Prema raznim studijama, poput one britanske tvrtke "Scott Wilson", koja je izradila razvojni plan Koridora 5c, predviđa se da će u budućnosti većina transporta ići vodenim putem. Ono što je tom studijom također ustanovljeno, jest činjenica da su luke u cijelom Jadranu veoma malo iskorištene. Trenutno vlada veliki interes da se sve luke od Soluna do Trsta poboljšaju i omogući veći transport kroz njih - rekao je Tanović.

U BH medijima također se navodi kako bi Luka Neum bila povezana s prometnim transportom na Dunavu, što bi otvorilo velike transportne i financijske mogućnosti.

- Ako Bosna i Hercegovina bude imala svoju luku, moći će izvoziti robu u sve dijelove svijeta, istaknuo je Tanović, te podsjetio kako je 1997. godine tadašnji ministar prometa i komunikacija Nedžad Branković poslao pismo ministru prometa i komunikacija Turske Bin Aliju Jildirimu s prijedlogom da se turski kapital uključi u projekt luke Neum.

- Išao sam u Ankaru u pratnji Husejina Kansua, koji je tada bio poslanik u parlamentu. Bili smo na sastanku s ministrom Jildirimom, koji mi je rekao da zbog tadašnje političke situacije u Turskoj, koja nije bila riješena kao danas, nema mogućnosti da izgradnja luke Neum uđe u plan investiranja Turske - rekao je Tanović.

Ministar Jildirim ga je uputio na zamjenika direktora agencije TIKA Musu Kulaklikaju, s kojim se i sastao nekoliko puta, ali bez konkretnih rezultata. Naglašavajući kako postoji otvoreni put da Federacija svojim sredstvima ili koncesijama pronađe način kako ući u taj projekt, Tanović kaže kako, prema procjeni Pomorskog društva, izgradnja luke i pruge u Neumu ne bi iznosila više od 200 milijuna eura.

Slobodna dalmacija