NAMIRNICE BEZ GLUTENA SVE TRAŽENIJE Kruha je u Hercegovini ovo ljeto nestajalo s polica, pitali smo nutricionistkinju zašto je to tako

Bezglutenski proizvodi sve više su traženi u cijelom svijetu. Brojne studije pokazuju kako je bezglutenska prehrana zdrava ne samo za osobe oboljele od celijakije, koje u organizam ne smiju unositi gluten, već i za sve one koji su odlučili ne konzumirati puno  industrijski obrađene hrane.

Gluten je vrlo jeftin i lako dostupan, a industrijskim namirnicama daje formu, voluminoznost, okus  i kompaktnost te je postao sastavni dio prehrambenih boja, konzervansa i aditiva.

Takav način prehrane sve više je zastupljen na zapadu. To su dobro osjetili ovog ljeta i međugorski ugostitelji. Kako nam svjedoče sve više hodočasnika koji dolaze u ovo mjesto u hotelima i pansionima traže bezglutenski kruh kod obroka, ali i tjestenine ukoliko im je ona taj dan na rasporedu.

"Sve je krenulo unazad nekoliko godina. Sve više gostiju prijavi intoleranciju na gluten te od nas ugostitelja traže da im se isti servira uz obrok. Naravno, puno je i zahtjeva kod ostalih namirnica tipa tjestenine koju gosti u ugostiteljskim objektima redovitu konzumiraju", kaže za Hercegovina.info jedan ugostitelj iz Međugorja.

Koliko u Hercegovini nismo naviknuli na ovaj način prehrane govori i činjenica da je u jednom trenutku došlo i do nestašice.

"Tako je. Za Mladifest u Međugorju, kada je ovdje boravilo nekoliko desetaka tisuća ljudi isti taj bezglutenski kruh u jednom trenutku niste mogli pronaći niti u jednoj trgovini. Osobno sam obišao njih šest i nigdje ga nisam pronašao. Djelatnica u jednom velikom trgovačkom lancu koji opskrbljuje međugorske ugostiteljske objekte mi je doslovno rekla: "Što je ovo, svaka druga osoba ga traži. Ovo je postao trend. Nemamo trenutno, očekujemo da će doći", rekao nam je sugovornik. 

Zašto sve više ljudi poseže za ovom vrstom prehrane upitali smo i nutricionistkinju mostarskog NutriCENTRA, ali i glavnu osobu za prehranu nogometaša HŠK Zrinjski Marijanu Zubac.

"Ne bi rekla da je trend. Više je potreba. Nije celijakija jedina bolest, koja zahtjeva rasterećenje po glutenu. Otkrivanjem pritajenih  tegoba kao što su nadutost, neobjašnjiv umor, problemi s kožom i probavom, pa i bolesti kao što su poremećaji rada štitne žlijezde, dijabetesa, zahtijevaju povećanu pažnju konzumacije glutena. Sve je više tih poremećaja, zato je potražnja bezglutenskih proizvoda veća", kaže Zubac za Hercegovina.info.

Objašnjava i dobre strane konzumiranja istog.

"Protein glutena u pšenici zove se glijadin. Zbog njega su tijesta elastičnija, viskoznija, aromatičnija i sočnija od bezglutenskih. Ono što ljudi trebaju znati je da bezglutenska dijeta nije štetna! Gluten nije esencijalan i zamjenjiv je drugim proizvodima i proteinima. Zato ako se osjećate bolje bez glutena, smanjite ga, bez obzira je li imate celijakiju. Preporučujem prvo stručnu nutricionističku procjenu kako ne bi došlo do malnutricije".

Neka istraživanja kažu da je bezglutenska hrana puna aditiva, da konzumiranjem iste smanjujemo unos vitamina B12, cinka, željeza i folata? Govori se i o debljanju zbog većeg unosa šećera koji se nalazi u tim proizvodima. Ima li on pak svoje lošije strane?

"Modifikacijom glutenskog do bezglutenskog recepta u nekim proizvodima se dodaju aditivi kako bi se postigla konzistencija slična kruhu, jer ta tijesta nemaju viskoznosti i često se raspadaju, rahli su. Međutim, aditiva ima i u glutenskim tijestima, pa bezglutenska dijeta vs glutenska po aditivima i nije neka razlika. Da ne bi došlo do malnutricije B12 i ostalih vitamina i minerala potrebno je dijetu provesti u pratnji nutricionista i tu je u osnovi više opasno biti vegetarijanac nego bezglutenac. Debljanje je lekcija iz matematike, ako smo u kalorijskom suficitu kilogrami rastu, bez obzira radi li se o glutenskim ili bezglutenskim proizvodima. Tako da velikog rizika od bezglutenske dijete nema, ako je složena prema principima pravilnog hranjenja od strane nutricionista", ističe Zubac.

U svijetu sporta bezglutensku prehranu "u modu je uveo" Novak Đoković. Pitamo koliko je takva prehrana važna u životu sportaša.

"Moje iskustvo u sportu dolazi s terena i jako dobro poznajem strateško hranjenje sportaša kroz faze. Ne zanosite se! Ne može profesionalni sportaš dobiti plan prehrane i očekivati da je to. Sve se korigira po potrebi. Ako ne daj Boze dođe do ozljede i odmora sve se mijenja, ako se tempo pojačava također. Nitko ne spominje da sportaši zbog čestih putovanja, stresa i napora imaju disbalans crijevne mikroflore, pa se dogodi iscrpljenost zbog proljeva. Nekome eliminiramo gluten, nekome mlijeko(laktozu), nekima čak i whey, nekima sve troje. Ovisi, ne možemo reći da je zbog Đokovića svim sportašima preporučena bezglutenska hrana. Ali sportaš ne bi trebao gubiti puno energije na probavljanje hrane, ne bi smio biti nadut i morao bi se oporavljati što brže je moguće. Bezglutenska prehrana može olakšati ovaj put, ali nije pravilo. Sve je individualno".

Polako i ljudi u Hercegovini prelaze na ovaj način ishrane.

"Sve više, ako sudim po klijentima iz NutriCENTRA. Dakle, sve češće se ljudi javljaju zbog sindroma iritabilnog kolona, nadutosti, zatvora, umora, a tu gluten nema mjesta. Barem u fazi oporavka", ističe Zubac. 

Često ga ne možemo pronaći na našim policama.

"Ni sama ne razumijem zašto restorani nemaju u ponudi bezglutensku tjesteninu, mlijeko bez laktoze ili veganski ručak, kada su sve češće dijagnoze koje ne podnose mlijeko, gluten, ali i meso. Police su punije u odnosu na prije, ali nema previše izbora. Koliko god se čini sporo i neznatno nutricionisti polako preodgajaju BiH, napredujemo, ali sporo. Vrijeme je da se učimo hraniti po individualnoj potrebi. Novi trend, osim bezglutenskog je i prehrana bez mesa. Budemo li se držali pravila umjerenosti u svemu vjerojatno ćemo nastaviti jesti sve, ali osobno smatram da bi plant based prehrana morala biti smjer za budućnost", rekla je Marijana Zubac za Hercegovina.info.