FOTO U Galeriji Aluminij predstavljena mostarska Ilustrirana arhitektonska bojanka za odrasle
- Kreativna zamisao mostarskih arhitektica Nade Komadina i Martine Penava, te ak. slikarice Maje Rubinić iznjedrila nam je mogućnost osobnoga poigravanja s izgledom mostarskih kulturnih, vjerskih, gospodarskih, administrativnih, pa i povijesnih zdanja. Bojanka je otisnuta na kvalitetnomu papiru pa korisnika ne ograničava u odabiru sredstava za bojanje, od suhih bojica i flomastera, do vodenih i masnih bojica - kazao je direktor Odjela korporativnih komunikacija i marketinga Aluminija Darko Juka, domećući kako je osnovnom porukom to da ova knjižica svakomu otvara mogućnost prikazati Mostar iz stvarnosti, ali i Mostar iz osobne mašte.
Pothvat je podržala Služba za kulturu pri Odjelu za društvene djelatnosti Gradskoga poglavarstva Mostara, a Galerija Aluminij dala svoj doprinos ovomu kulturnom obogaćenju grada na Neretvi udomljavanjem svečanoga predstavljanja same knjižice.
- Riječ je o bojanci za odrasle, koja je istodobno i edukacijskom knjigom, antistres terapijom, hobijem, zabavom, igrom... No, jednako tako, ovo je izdanje i jedinstvenim gradskim suvenirom, turističkom razglednicom, uspomenom iz Mostara. Trend bojanja bojanki za odrasle u svijetu je popularan već nekoliko godina, a nas tri kolegice upustile smo se u ovaj zajednički projekt, crtajući i ilustrirajući pročelja gradskih zdanja, gledajući ih očima uličnoga šetača. Ponekad strogo arhitektonski ispravno ili, pak, ilustrirano slikarski, kroz nove proporcije - pojasnile su zaigrane autorice.
Urednikom Bojanke je dipl. sociolog Ivan Vukoja koji je istaknuo uspjelost upravo toga prožimanja arhitektonske preciznosti i umjetničke slobode. Prigodan kritički osvrt na djelo napisala je povjesničarka umjetnosti Danijela Ucović, nazvavši ga Bojom kroz sebe - oblikom kroz grad.
- Arhitektura Mostara, grada obilježenoga poprištem stoljetnih sudara civilizacija i kultura, kao i ideologijama suprotstavljenih svjetova i imperijalnih apetita, s razlogom se očituje u različnim stilskim obilježjima, no unatoč tomu, ona je slabo istražen svijet. Premda ne toliko po pitanju činjenica koje se vežu za nju, koliko po pitanju iza kulisnoga kozmosa koji sadrži svako mostarsko graditeljsko zdanje. Posjetitelj koji se nakratko zadrži u Mostaru, posve logično, najčešće ne stigne uočiti osebujnost svakoga značajnijeg objekta, dok ljudi koji u njemu žive sve manje primjećuju te, istodobno, sve više zaboravljaju promatrati ukrase na Staroj gimnaziji, raspored prozora na Biskupovu dvoru, broj katova na Staklenoj banci, šerefu na minaretu Koski Mehmed-pašine džamije ili, pak, lukove na trijemu Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače, infrastrukturne promjene na Brankovcu ili dizajn pročelja na Dispanzeru - analizirala je Ucović na večeri predstavljanja, zaključujući kako je ova knjiga posvećena arhitekturi Mostara i donosi specifičnu terapiju u kojoj korisnik, osim kreativnoga i opuštajućega učinka, postaje umjetnikom arhitektom.
Vezani članci