Rekonstrukcija objekata u središtu Mostara potpuno neizvjesna

 Stambene zgrade koje su se nalazile u vlasništvu Gradske uprave, poput Borova, Mukoše i ostalih, obnovljene su ili je, poput Mikačića kuće, njihova obnova u tijeku. No, o rekonstrukciji ostatka razorenih zgrada Bulevara, poput zgrade zvane "Jagnje", "Staklene banke" ili nekadašnje Privredne banke Sarajevo(PBS), nema nikakvog spomena.

Kamen spoticanja

Glasnogovornik Uprave Grada Mostara Miroslav Landeka kazao je kako je svaka zgrada u sklopu obnove središnje gradske zone slučaj za sebe i Grad Mostar s gore navedenim zgradama nema nikakvog doticaja.

One su u rukama privatnih vlasnika ili javnih institucija čija su imovinsko-pravna pitanja kamen spoticanja već dugi niz godina. Samim time Grad ne odgovara za njihovu obnovu.

Tako je, recimo, zgrada PBS-a u vlasništvu Gospodarske komore Federacije BiH. Potpredsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Mirsad Jašarspahić kazao je kako se još uvijek razmatra na koji način pristupiti obnovi ove institucije, ali da će Komora sasvim sigurno poraditi na njezinoj rekonstrukciji što prije.

"Ne smijemo dopustiti da ova zgrada ostane ruševina. Neke od opcija su zajedničko ulaganje s nekom tvrtkom, pa možda i prodaja, ali ovakvo stanje se ne smije zadržati", kazao je Jašarspahić.

Nesređena papirologija

Zgrada "Staklene banke" u vlasništvu je nekadašnje Privredne banke. Dugo se vremena spominjala u raznim kupoprodajnim kombinacijama s Gospodarskom komorom FBiH i Hypo Alpe-Adria bankom, koja je za njezinu kupnju ponudila pet milijuna maraka. No, loši rezultati statičke analize i financijska situacija nisu doveli do obnove ovog upečatljivog objekta. Nesređena papirologija Privredne banke i njezine poslovnice u Mostaru, koja je za to vrijeme bila u likvidaciji, obustavila je ikakvu šansu za prodaju ovog objekta.

Tako je loptica još jednom prebačena na druge institucije, privatne vlasnike i neriješena imovinsko-pravna pitanja.

U izradi projekt za obnovu HNK

Zgrada Hrvatskog narodnog kazališta koja se nalazi u središnjoj gradskoj zoni je započeta nakon ratnih događanja. Ponovno pokretanje radova na tom objektu je mnogo izvjesnije od obnove i rekonstrukcije ratom porušenih okolnih objekata. Hrvatska Vlada je izdvojila 1,5 milijuna kuna za početak prikupljanja dokumentacije i pokretanje projekta dovršetka izgradnje.

Ravnatelj HNK Ivan Vukoja kaže kako ne zna kada će zgrada biti obnovljena jer novac koji je doniran od hrvatske Vlade dostatan je samo za izradu ideje projekta. "Tek kada završimo idejni i glavni projekt, možemo znati kako bi to u konačnici trebalo izgledati i koliko bi to koštalo. Nakon toga će biti moguće zatražiti potrebna sredstva za početak radova na zgradi HNK", kazao je Vukoja. Inače, HNK spada u jednu od najtežih arhitektonskih kategorija i sama obnova iziskuje veća financijska sredstva.

Dnevni list