Raspudić: Ove godine ćemo imati 36.000 putnika

Te godine zbog neusvajanja proračuna od Grada Mostara, vlasnika ove institucije, nisu bila osigurana financijska sredstva za zračni promet.

Kad smo to preživjeli, sve ćemo. Bila je nemoguća misija opstati. A uspjeli smo samo upornošću djelatnika i menadžmenta, kaže Marin Raspudić, direktor Zračne luke Mostar, na kojoj 'kruh zarađuje' 33 djelatnika. Nakon par teških godina, prošla je bila iznenađujuće pozitivna, što je u svakom slučaju dobra vijest, ne samo za zaposlenike Zračne luke i menadžment nego i za cijeli Grad Mostar.

Godina prekretnica

- Ta 2010. je pokazala nešto što smo dugo očekivali. Došli smo do izvanredne brojke od 18 tisuća putnika. Za neke je to zanemariva brojke, dok je za nas nešto ogromno. Osigurala nam je da normalno funkcioniramo i pozitivno poslujemo, isplatimo osobne dohotke, izmirimo sve obveze, u komercijalnom smislu nikome ništa ne dugujemo i u 2011. ulazimo jako dobro. Možda će za neke prepotentno zvučati, ali mogu najaviti da ćemo ove godine imati 36 tisuća putnika, najavljuje Raspudić. Za dobre najave zaslužan je kvalitetan dugogodišnji rad, a velike zasluge snosi Vatikan, koji je stavio poseban naglasak na Međugorje, gdje uglavnom i ide većina posjetitelja koja stiže charter letovima.

- Taj segment nam je omogućio i veliku zainteresiranost charter operatera iz Italije, Irske, kao i ostalih katoličkih zemalja da se usmjeravaju k Međugorju, odnosno Mostaru. Zatim za ovakav napredak je, naravno, zaslužno i to da mi nismo odbili nijednu zrakoplovnu kompaniju, niti smo ikada imali ijedan incident. Nitko se nije žalio na nas, govori direktor. U povezivanju, uglavnom s talijanskim agencijama, uspjeli su tako što su išli s manjom cijenom u odnosu na Split i Dubrovnik. Time ranije nisu imali koristi, ali su privlačili turiste i jedino tako su i mogli uspjeti.

- Prva tri mjeseca će nam biti jako teška, ali tako je svugdje kada su u pitanju charter letovi. No, od Uskrsa do Božića imamo navalu charter letova. Morat ćemo raditi čak i u dvije smjene. Jest, bit će i povećanja troškova, ali neka, dugo smo čekali ovo. Godina 2011. će, po meni, biti godina koja će pokazati da se isplatilo ulagati u Zračnu luku i na taj način razuvjeriti sve one 'nevjerne Tome', kaže Raspudić.
Uzorak Slike

Bez redovitih linija

Ipak ni to ne rješava cijelu situaciju. Ranije je Mostar imao neke redovite linije koje su se u međuvremenu ugasile. Što je s redovitim linijama?

- Po mojoj procjeni, u Mostaru ima više od 100 tisuća stanovnika koji žive u teškoj ekonomskoj situaciji. Treba znati da u Mostaru nema ljudi koji bi redovito letjeli, pa su te linije neisplative. Mora ih subvencionirati grad, županija...kako bi opstale. Tako rade u Republici Srpskoj, u Tuzlanskoj županiji. Malim zračnim lukama to financira lokalna zajednica. Bez pomoći to ne može ići. Ne isplati se imati linije s pet, šest, deset putnika. To je neodrživo. Nitko ne leti besplatno. Što se mene tiče, inzistirat ću na redovitoj liniji za Beč. Zašto Beč? Prvo, jer je sav kapital ovdje austrijski, počevši od banaka. Zatim, blizu je svih većih gradova. Možete otići u Dresden, Berlin, Rim, Zagreb, Ljubljanu...Samo Beč ima opravdanost.

Kako se uopće Zračna luka Mostar financira?

- Ove godine smo se financirali od svojih sredstava. Imali smo i pomoć Grada Mostara od 100 tisuća maraka. Također želim istaknuti da u veljači dolazi inspekcija direkcije za zračni promet BiH zbog produženja dozvole. Ovaj put apeliram na vijećnike da podrže sanaciju uzletno-slijetne staze i sanaciju osvjetljenja. Bez toga sva moja priča pada u vodu. To su mala sredstva, ali s njima ćemo produžiti certifikat, kaže Raspudić.

Posebice ga je naljutio podatak da je federalna Vlada dala BH Airlinesu 2,5 milijuna maraka, a njima samo 250 tisuća maraka.

- Kako ću to komentirati?! Mislim da je to neravnomjeran raspored sredstava korisnicima usluga u Federaciji. To je najblaže što mogu reći. Gdje se Mostar nalazi? U Federaciji ili negdje drugo, ogorčeno se pita Raspudić.

Kraća povijest Zračne luke Mostar

- Oko Zračne luke Mostar ima puno dezinformacija, govori direktor Raspudić. Svi se uglavnom vežu za prijeratna vremena i uspoređuju kako je bilo. No, tad se o Zračnoj luci brinula bivša JNA, koja je rješavala 75 posto posla, počevši od vatrogasaca, kontrole leta, održavanja piste, manevarskih površina...dok je, priča Raspudić, tek jedan mali dio bio na komercijalnoj Zračnoj luci Mostar, koja je subvencionirana od strane tadašnjih općina. U tom vremenu je JAT shvatio da će Međugorje donijeti profit, i u Mostaru je napravljena kvalitetnija luka. Onda dolazi rat u kojem je Luka u potpunosti 'sravnjena sa zemljom'.

Priča oko Zračne luke Mostar krenula je 1998. godine. Luka je u potpunosti uništena tijekom ratnih događanja i ponajviše zahvaljujući OHR-u i Gradu Mostaru je zaživjela. Smatrali su da bi to kao dugoročni projekt utjecalo na razvoj grada, na što su mnogi bili skeptični.
- Tek otvaranjem Staroga mosta 2004. Zračna luka Mostar je pokazala da može opslužiti promet. Tu je bilo tad parkirano 26 zrakoplova. Međutim, nakon toga smo bili prepušteni skoro pa sami sebi. Nije više bilo ni vojske. A grad je svake godine imao hrpe problema. I tako je sve išlo iz problema u problem, sve do lani, kaže direktor Zračne luke Mostar.
Dalibor Drlje / Dnevni list