Prijenos uživo premijere opere Richarda Straussa Žena bez sjene

Bečka operna kuća - današnja Bečka državna opera je službeno otvorena 25. svibnja 1869. godine. Svoj 150. jubilej slavi premijerom Straussove opere Žena bez sjene (Die Frau ohne Schatten).

Ova opera je svoju svjetsku premijeru imala upravo na sceni Bečke državne opere i to prije sto godina - 10. listopada 1919. godine. Genijalni dvojac Richard Strauss i Hugo von Hofmannsthal su još od 1910. godine vodili diskusije o novoj operi, a naziv njihove četvrte zajedničke opere - Žena bez sjene - je postojao već 1911. godine. Opera je nastala u jeku Prvog svjetskog rata, a završena je 1917. godine. Sam kompozitor je opisao kao "najljepše i najplemenitije djelo". Priča je kompleksna, tematizira dva para - cara i caricu i bojadžiju Baraka i njegovu ženu, i ima sretan kraj do kojeg likovi dolaze putem samospoznaje i snagom volje.

Opera Žena bez sjene se smatra jednim od vrhunskih glazbeno-kazališnog djela uopće. Samo u Bečkoj državnoj operi je nakon svoje svjetske premijere pod dirigentskom palicom Franza Schalka doživjela još šest novih produkcija i premijera - 1931., 1943., 1955., 1964. pod vodstvom slavnog Karajana, zatim 1977. i 1999. godine i izvođena je 147 puta.

Dirigent najnovije i jubilarne premijere je Christian Thielemann, jedan od vodećih dirigenata današnjice, koji je u Bečkoj državnoj operi debitirao 1987. godine. Žena bez sjene je njegova treća premijera u Bečkoj državnoj operi nakon premijera opera Tristan und Isolde (2003.) i Hänsel und Gretel (2015.).

Redatelj je Francuz Vincent Huguet, kome je ovo ujedno i debitantski nastup u Bečkoj državnoj operi. Senografiju potpisuje Aurélie Maestre, a kostimografiju Clémence Pernoud. Dramaturg predstave je Louis Geisler, a dizajner svjetla je Bertrand Couderc.

Ulogu cara preuzima američki tenor Stephen Gould. Caricu igra finska sopranistica Camilla Nylund. Ulogu dadilje ima njemačka operska pjevačica Evelyn Herlitzius. Ulogu Baraka igra njemački bariton Wolfgang Koch, a ulogu njegove žene švedska sopranistica Nina Stemme.

Prijenos uživo je omogućila Bečka državna opera, a realiziran je suradnjom Austrijskog kulturnog foruma Sarajevo i Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača u Mostaru.

Ulaz je slobodan!