Priče kroz Mostar i Hercegovinu: Cimska bazilika

Riječ je o ranokršćanskoj, bolje reći kasnoantičkoj bazilici u Cimu, predgrađu Mostara. Znanstvenici njenu starost procjenjuju na 5.- 6. st. po Kr. To je ujedno i najstariji kulturni spomenik na području Mostara, ali i na njegovom širem području.
Bazilika ima orijentaciju istok- zapad, kao uostalom i većina bosanskohercegovačkih bazilika. Bazilika je sagrađena dosta solidno i pravilno. Kamen od koga je bazilika izgrađena je uglavnom miljevina (tenelija, muljika), prilično otporna na atmosferilije i očito nije vađen u Cimu, nego u nekom daljnjem lokalitetu, možda i u Ortiješu, u kamenolomu „Mukoša" iz kojega je također vađen kamen za gradnju Starog mosta.
Zbog svoje impozantnosti neki istraživači pretpostavljaju da je bazilika u Cimu mogla biti sjedište drevne biskupije Seresenterum. Prostor Hercegovine je najveći prostor krša u Europi, što nam govori kako je ovaj kraj jedinstven gledano u svjetskim razmjerima.

Gotovo je nemoguće povjerovati da su naši preci rado naseljavali ovaj kraj, čovjek je u prošlosti našao sigurnost na kamenu. o
Ovo područje je uvijek bilo od iznimne zemljopisne važnosti priznato kao križanje civilizacija, a uz to je imalo i jako povoljne klimatske uvijete te nije tako čudno da imamo građevine čak iz najranijeg kršćanstva. Jedna od jako važnih povijesnih građevina kod nas je starokršćanska - kasnoantička bazilika u Cimu, sjeverozapadnom dijelu Mostara na lokalitetu zvanom Crkvine. Ona datira između IV. i VI. stoljeća. Danas imamo samo temelje sakralne građevine kao jedini očuvani materijalni trag, jer je većina iskopina uništena u ratu.

Ako usporedimo debljinu zidova tlocrta Cimske bazilike s ostalim bazilikama na teritoriju BiH, ona ima najdeblje zidove širine 0.60 do 0.87 metara. Sudeći po debljini zidova, možemo pretpostaviti da je objekt bio i viši od ostalih. Ona predstavlja najstariji postojeći spomenik kulture Mostara i njegove bliže okolice koji se može razgledati i posjetiti.

Najvjerojatnije je i sjedište misteriozne biskupije Sarsseterum. U prilog ovoj tvrdnji idu i nalazi koji pripadaju različitim vremenskim razdobljima: prapovijesnom, antičkom i srednjovjekovnom, od kojih su neka otkrivena čak prije iskapanja, 1960 i ranije: ulomak nadvratnika s predstavom pauna, fragmenti plutaja (detalji janjadi) i debeli četvrtasti kamen muljike s predstavom pet riba (delfina). Zanimljivo je vidjeti motive delfina u ovome kraju. To nam govori kako je nekad ovaj kraj bio usko vezan sa Dalmacijom i Mediteranom. Zemljopisno gledano, to i jeste činjenica. Kroz povijest, a i u našoj nedavnoj prošlosti je bio politički udaljavan radi slabljenja povezanosti hrvatskog naroda, što će kasnije rezultirati i izolacijom Hercegovine od ostalog dijela hrvatskog teritorija.

U ruševinama crkve otkrivene su dvije kompletne oltarske pregrade stilski vrlo različite. Bazilika je, prema tome, u neko doba bila demolirana, također i oltar, pa su razlupani fragmenti bili odloženi u posebnu prostoriju, nakon čega je izrađen novi namještaj.
Menza I stupovi starije opreme bili su izrađeni od sivkastog mramora, dok je druga garnitura bila od lokalnoga mekog kamena. Ispod oltarske menze nalazila se grobnica usječena u živu stijenu, a u nju su bili deponirani relikvijari s moćima svetaca. Prvobitna oprema crkve bila je izvedena u stilu bliskom klasici, dok je druga po mnogočemu slična opremi «bosanskih» bazilika u Zenici, Lepenici i drugima. U dekoraciji starije faze prevladavaju relativno realistički prilazi akanta i vinove loze. Za ovu fazu je, dakle , karakterističan nešto izrazitiji antički naturalizam i uporaba svrdla, što je znak relativno ranog vremena, možda IV stoljeće ili prva polovina V. stoljeća. Druga faza je vjerojatno podrijetlom iz vremena istočnogotske vladavine u ovim krajevima (490-535).

U odnosu na druge naše bazilike koje su građene, u većini slučajeva nemarno i nepravilno, cimska bazilika je građena solidno i pravilno. Očito je da su se upotrebljavali i određeni građevinski instrumenti, a u tehnici zidanja primijenjen je i tzv. opus quadratum. Sve je ovo izdvaja od do danas otkrivenih bazilika u BiH i veže za Dalmaciju, odakle nam je poznato nekoliko starokršćanskih građevina sličnog tipa. Kada je konstatirano da je bazilika u Cimu građena pravilno vještom rukom majstora-zidara I da je bila ukrašena kamenim namještajem, mora se imati u vidu kulturne i građevinske utjecaje Salone i Narone.

Dragan Koso/Priče kroz Mostar i Hercegovinu