FOTO Poligon: Književnost ima moć mijenjati, hrabro i ustrajno
Brussig je odrastao u istočnom dijelu Berlina, gdje je i studirao sociologiju i dramaturgiju. Na njemačkoj književnoj sceni pojavio se 1991. godine poslije pada Berlinskog zida romanom Wasserfarben ("Vodene boje"), a putem književne slave krenuo je drugim romanom Helden wie wir (1995.). Treći Brussigov roman Am kurzen Ende der Sonnenallee ("Na kratkom kraju Sunčane ulice", 1999.) također je postao bestseler, a film Sonnenallee, nastao prema njegovu predlošku, iste je godine proglašen najboljim njemačkim filmom. Monolog Leben bis Männer ("Postati muškarac", 2001.) oduševio je publiku i kao kratko prozno djelo i kao kazališni komad. U svom posljednjem djelu Wie es leuchtet ("Kako blista") Brussig je u razdoblje od ljeta 1989. do ljeta 1990. smjestio priču o nestanku DDR-a. O tome koliko je danas književnost važno sredstvo komunikacije, i među državama i među publikom, Brussig kaže: "Svaki će autor na to pitanje dati vlastiti odgovor, međutim vrlo je teško nešto napisati sa određenom misijom - ona se mora spontano dogoditi i samim time književnost ima sposobnost da tako nešto napravi, ali ona nije službena, nego mora doći spontano".
Edi Matić od 2009. vodi tehničku produkciju Sajma knjiga u Puli, a od 2007. - 2016. organizira hrvatske i međunarodne nastupe na sajmovima knjiga u Beču, Frankfurtu i Leipzigu; 2008. pokreće Udrugu za promicanje kulture i umjetnosti - Kurs. Član je Hrvatskog društva pisaca (UO) i počasni član PEN BiH. Roman „Grimalda" (Naklada Ljevak, 2012). osvojio je književnu nagradu Steiermärkische Bank, te objavljen u Austriji, Srbiji i Makedoniji. Roman "Regija stranaca" objavljuje 2016. "Književnost i sve što se događa oko nje ima svoju snagu, koliko se god svaki dan susrećemo sa suprotnim dokazima - da ne dolazi publika, da se knjige ne prodaju ..., ona ima svoju snagu i ne smijemo je zanemariti. Zbog toga treba čestitati svakom entuzijastu koji kroz književnost pokušava nešto i reći jer činjenica je da su umjetnici ti koji bolje vide i prepoznaju probleme, i artikuliraju ih na svoj način. Zbog toga ne treba nikada zaboraviti na važnost književnosti i ne treba nikada prestati davati joj šansu da utječe", kaže Matić. Upravo zbog toga je "Poligon" izuzetno važan, kaže, posebno za grad kao što je Mostar.
"Poligon se za sad pokazuje kao jedan od onih koji su dovoljno hrabri i koji ustraju u ideji o važnosti književnosti. Svaka čast Mostaru da podržava ovaj festival", kaže Matić.
U programu, na nekoliko lokacija (United World, Gradska knjižnica, HDHS Kosača) sudjelovali su i Anita Pajević, Ivan Šunjić, Julia Franck, Mirko Božić, Seid Serdarević, Marko Gregur...
Treći "Poligon" završava u nedjelju, 24. rujna. Organizatori festivala su Hrvatski dom herceg Stjepan Kosača, Muzički centar Pavarotti, United World College, Muzej Hercegovine i Udruga Kurs. Glavni sponzor festivala je Allianz Kulturstiftung, a tu su i Traduki, Grad Mostar, Vijeće Mladih, ALFA, Agram Invest, City hotel, Autoprevoz - Bus...
Vezani članci