Mostar: Pčelari predstavili 208 uzorka meda

„Naš cilj je nadzor nad proizvodnjom meda, jer je to zakonska ovlast, a prvenstveno i radi zaštite potrošača, želimo naviknuti pčelare da donose med na analize u laboratorije", kazao je, otvarajući skup, direktor Federalno agromediteranskog zavoda dr Marko Ivanković.

Prema njegovim riječima med je Bogom dan za povećan izvoz iz BiH u EU: „Koliko god imate kvalitetnog meda, možete ga prodati na europskom tržištu, a carinska stopa je nula, kazao je.

Peludna analiza

Inžinjerka Kristina Doko, govoreći o značaju peludne analize meda, ukazala je na važnosti proučavanja peludnih zrnaca u medu, te značaju hranjenja pčela.

„Osobe koje su alergične na pelud mogu preko analize imati uvid na određenu vrstu peludnih zrnaca, što zahtjeva mnogo vremena i posla, ali se isplati radi kvalitete", istakla je Doko.

Također, je kazala kako je peludna analiza značajna: kao indikator botaničkog podrijetla meda, pri utvrđivanju geografskog podrijetla meda, zato što potkrijepljena fizičko-kemijskim i senzornim analizama omogućuje utvrđivanje falsificiranog meda u promet, te potrošačima da ostvare najbolji izbor.

„Med određenog cvjetnog tipa (npr. bagrem, lipa, kesten, djetelina, medljikovac) i geografskog podrijetla ima bolju cijenu na tržištu nego med iz mješovitih ili nepoznatih izvora", rekla je Doko.

Doko je kazala kako je važno imati što kvalitetniji med, kada izvozimo te polako povećavati proizvodnju, kako bi mogli konkurirati na EU tržištu.

Pčelarska karta

Nenad Smoljan i Meliha Bašić iz Edukacijskog centra za pčelarstvo Travnik predstavili su knjigu „Farmaceutski med" koja između ostaloga govori o medonosnim tvarima koje posjeduje med, a od kojih trava može se odrediti ukoliko se istraže trave na određenim područjima. - Kada bi se napravile pčelarske karte to bi višestruko pojednostavilo peludnu analizu, kazala je Bašić.

U Srednjobosanskoj županiji, pčelar može biti u tijeku pčelinske sezone i birati pašu, što Smoljan savjetuje i da se uradi i na području Hercegovini, kako bi točno znali sastav meda..

„Svaki pčelar bi trebao imati svoju pčelarsku kartu u kojoj bi bilo ime i prezime pčelara, broj telefona, adresa, podaci o košnicama, gdje pčele vodite na ispašu i u kojem razdoblju radi lakše peludne analize", dodala je Doko.

Važnost meda u gastronomiji Hercegovine

Damir Primorac i Ivona Bevanda-Nikolić iz Srednje turističko-ugostitelje škole Mostar govorili su o medu u gastronomiji Hercegovine: „Medom možete uspješno zamijeniti šećer u pripremi slastica, a za istu količinu šećera trebate 35% manje meda", kazali su.

Naglasili su da med sadrži oko 18-20% vode, te prilikom pečenja treba smanjiti temperaturu za oko 15°C.

„Kod pojedinih vrsta jela med je potrebno zagrijati, a kod dodavanja meda u razne napitke, med odlično harmonira s kuhanim vinom i odlična je zamjena za šećer u svježe cijeđenim sokovima", kazala je Bevanda-Nikolić .

Savjet gastronomskih stručnjaka je:"Žlica meda ili čak malo više trebala bi biti neizostavan sastojak u svim slatko-kiselim kombinacijama".

Primorac je naglasio važnost vraćanja i korištenja meda u jelima koja smo zaboravili, a prije su bila i ukusnija i zdravija.

Med od pčela, a ne čovjeka

U „Tumačenje Pravilnika o kvaliteti meda" dr. Harun Kurtagić naglašava kako iz svih pravila treba istači da med treba biti proizvod od pčela, a ne od čovjeka, tako što je dobiven, njegovim, hranjenjem pčela.

Kutagić je naveo svojstva meda: fizička, kemijska, biološka i organoleptička, koja određuju:geografsko porijeko, klima, nadmorska visina, sezona sakupljanja, pasmina pčela, vrsta medonosnog biljanačin pakovanja i uslovi čuvanja.

„Med koji ima iznad 83 % udjela šećera i manje od 17 % vode ne podlježe kvarenju uz pravilno sladištelje, ali to ne može biti u potpunosti isključeno, budući da kvalitet meda zavisi o sastavu enzima, temperature meda i raspoloživosti vode nakon kristalizacije", kazao je Kurtagić.

Kurtalić također, navodi:- Boju medu ne daju samo šećeri već ona ovisi i od biljnog porijekla, određena je udjelom karotenoida, flavonoida, hlorofila, antocijana, tanina, šećera,te prisustva minerala.

-Svaki med ima različit miris koji ima više od 50 spojeva koji određuju karbonili, alkoholi i esteri.

-Med koji se stavlja na tržište ili se koristi kao sirovina u proizvodnji drugih prehrambenih proizvoda namijenjenih ishrani ljudi mora ispunjavati kriterije o sastavu u kojem su oko 99 % šećeri i voda, ostalih 1 % su svi ostali sastojci: proteini aminokiseline enzimi (dijastaza, invertaza, lipaza, ...), kiseline minerali i antioksidansi.

Ocijenjeno 208 uzoraka meda

Nakon predavanja ocijenjeno je 208 uzoraka meda koje je analiziralo stručno povjerenstvo za ocjenjivanje, pod potkroviteljstvom Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Kako bi se ostvario cilj postizanja što bolje kvalitete meda ovom prilikom ispitana su fizička, kemijska, biološka i organoloptička svojstva, a zbog manjka vremena nije omogućena peludna analiza.

Završnu ocjena kvalitete meda u 2015. godini dali su Stanko Čuljak i Asmir Duraković, a najbolje ocjenjenim proizvođačima meda dodijeljene su plakete.

HMS