FOTO  Mostar: Obitelj Rajič uspješni pčelari i proizvođači meda u Hercegovini

Pčelarstvom se bavi cijela obitelj i ovo je jedna veoma pozitivna priča iz Mostara i Hercegovine.

U današnje vrijeme zagađenog okoliša, zagađane hrane i genetskog inženjeringa med je jedan od rijetkih ekoloških ispravnih proizvoda čija se proizvodnja nije promjenila več tisućama godina. Osim toga pčele održavaju preko 200 vrsta biljaka značajnih za ljudski život.

Kako je to baviti se pčelarstvom osobno nam je rekao glava obitelji Rajič u Dobrom selu i Tepčićima gdje se i nalaze njihove košnice.

Od kada se bavite pčelarstvom?

Pčelarstvom se bavimo preko 35 godina. Ispočetka je to bilo sa malim brojem košnica, a pred sami rat se to povećalo na oko stotinjak košnica. Išli smo na paše čak i do Hvara, Pelješca, Lijevča polja poviše Banja Luke, pa do Daruvara. Naravno obišli smo i skoro sve naše planine oko Kupresa i Grahova. Mala stanka uslijedila je tijekom rata, a od 1995. godine opet se intezivno bavimo pčelarstvom.

Koliko danas imate košnica?

Danas imamo oko 160 košnica. U ovaj posao je uključena cijela obitelj, bez čije pomoći ovo jednostavno ne bi bilo moguće.

Može li se jedna obitelj prehraniti od pčelarstva?

Teško da može jer mnogo toga utiče na ovaj posao. Od klimatskih promjena, bolesti kod pčela, pa sve do ovih pesticida kojima se prskaju voćnjaci i vinogradi. Uglavnom od pčelarstva možemo poboljšati naš kućni budžet.

Na kakve još probleme nailazite?

Imamo problem odabira paša, i pčele moraju biti spremne na svaku moguću pašu.

Koliko u jednoj košnici pude pčela?

Ljeti se taj broj kreće od 60 000 do 70 000, a zimi od 10 000 do 15 000.

Kako plasirate svoj med na tržište?

U nas to još nije regulirano. Uglavnom idemo preko trgovina i na kućnom pragu.

Možete li ono što proizvedete plasirati na tržište?

Ovisi o godini. Kada je baš dobra godina onda ne možemo sve prodati, pa ostane i za slijedeću godinu.

U Mostaru postoji i Udruga pčelara. Da li ona nešto radi na tom planu?

Udruga Matica radi na dosta toga. Zajedno sa Sveučilištom u Mostaru brendirali smo i zaštitili Hercegovački med, i tu je veliku ulogu odigrao Agronomski fakultet na čelu sa dekanicom Petrović. Ukratko Udruga je nositelj svih aktivnosti za zaštitu meda. Tako se i borimo protiv patornog meda, a provjera ispravnosti se vrši na Agronomskom fakultetu. Ovom autentičnom Hercegovačkom medu treba posvetiti veću pažnju, jer lažni med se nemilice pojavljuje po trgovinama, tržnicama i pored prometnica.

Kako prepoznati pravi med?

To je uistinu teško reći, ali prije svega treba ga nabavljati od poznatih proizvođača. Teško je na to pitanje odgovoriti, jer i oni koji prave lažni med mogu napraviti etiketu ili poklopac. Uglavnom naše tržište je preplavljeno sa lažnim medom.

Imate li nekog poticaja za ovo sa čime se bavite?

Ne nemamo ništa nikakvog poticaja. U svim ostalim županijama ima tih poticaja, ali ne i u našoj. Tih poticaja nema ni na federalnoj razini, premda ih je bilo prije nekoliko godina.

Za kraj moramo spomenuti da je OPG Rajič dobitnik zlatne diplome za bagremov med na manifestaciji  ''Dani hercegovačkog meda'' koju su prvi put 2015. godine  organizirali Udruga pčelara Matica-Mostar i Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru.

Ukoliko želite kupiti pravi Hercegovački med možete se obratiti direktno u OPG Rajič na broj mobitela 063 944 977.

Sve fotografije u GALERIJI

HERCEGOVINA.info