Mario Vasilj: Svaki studij pokušavamo uklopiti u život, rad i djelovanje šire društvene zajednice
Ovih dana završili su upisi na Sveučilištu. Kakvo je zanimanje studenata za studijske programe Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru?
- Drago mi je što razgovor počinjemo najaktualnijom temom ovih dana na Sveučilištu, a to su upisi studenta. Zanimanje za studijske programe Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti potpuno je isto kao i prethodnih godina. Uvjeren sam, s obzirom na smanjeni broj djece upisane u osnovne i srednje škole, kako bismo i mi imali manji broj upisanih studenata nego prethodnih godina da nismo pratili interese tržišta rada. Upravu FPMOZ-a čine prodekani, pomoćnik dekana, pročelnici i ja, kao dekan, svi iz uprave su profesori s različitih znanstvenih područja, što je vrlo bitno za praćenje trendova na tržištu rada i na području prirodoslovlja te na području odgojnih znanosti. U skladu s tim pokrenuli smo studij edukacijske rehabilitacije i Sveučilišni odjel prometa i logistike, smjer cestovnoga prometa, koji nas čine posebno ponosnima jer smo uložili mnogo truda i napora kako bismo na Sveučilištu u Mostaru pokrenuli te studije. S obzirom na to da su to zvanja koja su tražene na tržištu rada, navedeni studiji privlače veliki broj studenata. Nastavni plan i program studija edukacijske rehabilitacije usklađen je s planom i programom studija edukacijske rehabilitacije Sveučilišta u Zagrebu, a samim time i diplome priznaje Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora i u EU. Drugi studij, na koji smo jednako ponosni, je Sveučilišni odjel prometa i logistike, smjer cestovnoga prometa. Plan i program studija, održavanje nastave, izvođene praktične nastave, gostujuće profesore, prostor za izvođenje nastave i ostale važne čimbenike u pokretanju jednog studija organizirali su djelatnici i profesori FPMOZ-a, što je u isto vrijeme bio veliki izazov. Od ove akademske godine pokrenuli smo inicijativu o pokretanju studija predškolskog odgoja i razredne nastave u Vitezu. Bez obzira na financijski aspekt dislociranih studija, društveno smo odgovorni i želimo pružiti mogućnost studiranja svima onima koji ne mogu doći studirati u Mostar. Još jedan pokazatelj naše odgovornosti u društvu je dislocirani sveučilišni odjel u Orašju i studij glazbene kulture u Kreševu, koji smo pokrenuli još 2014. Bez obzira na velike izdatke koje imamo na tom studiju s obzirom na mali broj studenata i veliki broj profesora koji putuju i predaju u Kreševu i Orašju, nastojat ćemo održati te studije i omogućiti studiranje svima koji to žele, a ponovno naglašavam, nemaju mogućnost dolaska u Mostar.
Koji se trendovi mogu prepoznati kroz upise? Što zanima novu generaciju studenata?
- Za sljedeću akademsku godinu imamo najveći broj studenata upisan na studij edukacijske rehabilitacije i studij informatike. U odnosu na prethodnu godinu povećan je broj upisanih studenata na studij prometa. Godinama bilježimo veliko zanimanje novih generacija za studij informatike s obzirom na to da nakon završetka ovog studija imaju veliku mogućnost zapošljavanja. Ne radi se samo o tome da je ta struka moderna i vrlo tražena nego i da su upravo studenti našeg fakulteta, koji su završili po našem programu, vrlo traženi kao programeri od tvrtki na našim područjima i šire.
Poznato je da ste najveći fakultet na Sveučilištu po broju studenata. No vi ste vrlo aktivni u brojnim akademskim procesima. Što biste istaknuli kao ključne rezultate u protekloj akademskoj godini?
- Na samom početku mog mandata postavljeni su jasni ciljevi: studenti, profesori i djelatnici Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti jesu i bit će središte Fakulteta i našeg interesa. Bez te tri komponente nismo htjeli, niti smo namjeravali funkcionirati. Suradnjom studenata, profesora i djelatnika FPMOZ-a nastojimo biti prepoznatljivi te društvenoj zajednici šaljemo poruku da uistinu želimo biti snažni u znanstveno-istraživačkom radu, kulturnom i društveno korisnom radu. Postavili smo težak zadatak: sudjelovanje i ostvarivanje u važnim i društveno značajnim projektima. Za početak spomenimo organizaciju 5. po redu likovne kolonije "Krešimir Ledić". Sada već tradicionalni događaj na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti je ove godine, prema mišljenju mnogih, nadmašio po kvaliteti i sadržaju sve prethodne. To mi je bilo posebno drago čuti jer upućuje na činjenicu da se nismo umorili i da s još većim elanom idemo naprijed te uživamo u onome što radimo. Ovim putem zahvaljujem Matici hrvatskoj u Mostaru i njezinoj predsjednici prof. dr. sc. Ljerki Ostojić što su prepoznali značaj i kvalitetu likovne kolonije "Krešimir Ledić" i uvrstili je u program manifestacije "Proljeće s Maticom". Rekli ste da smo najveći fakultet po broju studenata, a važno je naglasiti da smo i jedan od najvećih fakulteta po broju studijskih programa. Naša društvena odgovornost nalaže nam da se svakom studiju posvetimo jednako i da svaki razvijamo u skladu s europskim trendovima. Znamo svi kako imamo studij predškolskog odgoja i studij razredne nastave, koji su najvažniji čimbenik u odgojno-obrazovnoj vertikali djeteta. Tako bih za ovu godinu izdvojio projekt "Teacher" čiji smo sudionici i u okviru kojeg radimo na modernizaciji i inovaciji nastavnoga plana i programa studija predškolskog odgoja, što je od velike važnosti za postizanje veće kvalitete tog studija. Usvajanjem novih kompetencija osigurali bismo otvorenost za kontinuirano učenje i unapređivanje prakse u ustanovama ranog i predškolskog odgoja, kao i kompetentnosti odgajatelja koji će raditi s djecom predškolske dobi. Naglasak je stavljen na odgovornost, znanje, autonomiju, kreativnost i humanost koju bi odgajatelji trebali posjedovati te kontinuirano izgrađivati. Cilj svake odgojne ustanove ranog i predškolskog odgoja, kao i roditelja i odgajatelja, trebao bi biti zajednički, a to je dobrobit djeteta. Posebno sam ponosan na prijavu projekta koji smo predali Norveškom fondu zajedno s partnerskim sveučilištima. U okviru tog projekta bismo modernizirali nastavničke studijske programe i pripremali studente, buduće nastavnike, za nastavu izvan škola. Mišljenja sam kako ćemo dobiti pozitivan odgovor za taj projekt koji bi trajao 5 godina i bio jedan od prvih na našim prostorima u kojem bi se radilo o temi škola u prirodi, vrlo modernom načinu obrazovanja u ostalim dijelovima svijeta.
Tim projektom pokazali smo da mislimo na dobrobit najmlađih i stavljamo njihovo obrazovanje u prvi plan, što i jest naša najvažnija zadaća. Isto tako smo ove godine radili pojačano na povezivanju studija kineziologije sa sportskim klubovima u BiH. Želimo naše terene ustupiti sportašima i njihovim klubovima, želimo provoditi istraživanja i znanstvene radove u suradnji s nogometašima, rukometašima i drugim sportašima u Mostaru i BiH. Surađujemo s HMRK Zrinjski, s Akademskim plivačkim klubom Zrinjski, plivačkim klubovima Orka i Velež te brojnim drugim sportskim organizacijama i udrugama. Posebno smo ponosni na projekt koji planiramo u suradnji s HŠK Zrinjski Mostar, a to je uređenje nogometnog terena u kampusu u Rodoču na kojem bi nogometaši kluba Zrinjski odrađivali treninge. I ove godine planiramo kulturni događaj "Jesen na FPMOZ-u" u sklopu kojeg ćemo, kao i do sada, organizirati izložbu, koncerte, znanstvene konferencije, o čemu ćemo informirati javnost navrijeme. Od samog početka mandata velike napore ulažemo u poboljšanje kvalitete nastavnoga rada, znanstveno-istraživačku djelatnost, razvijanje i stvaranje boljih uvjeta studiranja i rada na fakultetu. Tako danas FPMOZ ima moderno opremljene laboratorije, informatičke učionice, dvorane za kineziologiju, svlačionice, bazen, vanjske terene, kantinu, sve što je potrebno studentima, profesorima i djelatnicima kako bi se u prostorijama fakulteta osjećali kao da su doma.
Mnogi ističu vaše aktivnosti u razvoju kampusa u Rodoču. Tu dominira studij fizičke kulture. Poboljšavate uvjete, unapređujete nastavu?
- Ovdje mi je dužnost pohvaliti bivšu upravu fakulteta koja je prepoznala potencijal kampusa u Rodoču i napravila prve poteze premještajući određene studije u prostor koji se pokazao kao izvrstan razvojni put infrastrukturi fakulteta, osobito kada je u pitanju studij kineziologije, ali u njemu su danas i drugi studiji: zemljopis, biologija, kemija, turizam i zaštita okoliša, znanost o okolišu i glazbena kultura, došli do nužnoga prostora i odgovarajućih pretpostavki za rad i djelovanje.
Svaki studij pokušavamo uklopiti u život, rad i djelovanje šire društvene zajednice. U tom smo smislu otvoreni za povezivanje sa svim zainteresiranima društvenim organizacijama, pojedincima i klubovima. Zahvaljujući ulaganju u infrastrukturu, danas imamo laboratorije kemije 1 i 2, laboratorije biologije 1 i 2, znanstveno-istraživački laboratorij koji nosi ime Ruđera Boškovića. Zbog kontinuiranog ulaganja u infrastrukturu i kvalitetu nastavnoga procesa održali smo najviše sati nastave na Sveučilištu u Mostaru u protekloj akademskoj godini, što je itekako veliki uspjeh.
Naravno, tu nismo stali. Tako smo u ovoj godini krenuli u renoviranje svlačionica i dvorana. Planiramo svečano otvaranje renoviranih objekata na jesen u sklopu kulturnog događaja "Jesen na FPMOZ-u".
Ovih dana izvršena je pravna integracija Sveučilišta i donesena nova strategija razvoja. Kako vi gledate na taj proces?
- Svi koji me poznaju znaju da na taj proces gledam u vrlo pozitivnom svjetlu. Integracija je u ovoj fazi razvoja Sveučilišta bila nužan korak. Ovaj proces se vodi s idejom otklanjanja određenih poteškoća pojedinih fakulteta i uravnoteženja naših međusobnih odnosa kao sastavnica istog sveučilišta.
Sve ono što je dobro i što vodi harmonizaciji odnosa, kao i izgradnji funkcionalnog sustava treba poduprijeti. Fakulteti su kao zasebne ustrojbene jedinice učinili mnogo za razvoj Sveučilišta, svatko na najbolji mogući način koji je iznašao u tom trenutku. Integrirani i udruženih snaga možemo biti samo bolji. Već sada vidim mogućnost sveučilišnih interdisciplinarnih studija, zajedničkih znanstvenih projekata i još mnogo drugih prilika koje će se same od sebe upućivati kako vrijeme odmiče.
Što smatrate ključnim izazovima na vašem fakultetu, pa i Sveučilištu?
- Nastaviti poboljšavati uvjete rada. Održati i unaprijediti dosegnute standarde odgojno-obrazovnoga rada. Poboljšati suradnju sa svim relevantnim institucijama. Svim studijima omogućiti kvalitetan praktični dio nastave. Jače i čvršće povezivanje s odgojno-obrazovnim institucijama, od predškolskih ustanova do srednjih škola, našem studiju edukacijske rehabilitacije omogućiti rad s odgovarajućim ustanovama, od osoba s poteškoćama u razvoju do osoba potrebnih odgovarajuće rehabilitacijske skrbi. Studijima turizma i zaštite okoliša suradnju s odgovarajućim institucijama i organizacijama, kao i studiju cestovnog prometa. Nastaviti jednako dobru suradnju s Rektorskim zborom RH i hrvatskim sveučilištima i fakultetima. I ovom prigodom zahvaljujem svakom profesoru na dolasku, predavanju, stručnoj i znanstvenoj pomoći, bez njih mi bismo bili siromašniji za iskustvo pripadanja, zajedništva i istinske suradnje.
Što ćete poduzeti kako biste idućih godina bili još uspješniji, a znamo da dolaze godine većih izazova, možda i kriza za Sveučilište uvažavajući demografske procese?
- Sve što je u mojoj moći. Nadam se da ćemo pronaći mogućnosti za osmišljavanje studijskih programa potrebnih društvenoj zajednici i tržištu rada. U ovom smislu, kao što sam već rekao, a koje želim ponoviti zbog velike važnosti, iznimno sam ponosan na otvaranje studija edukacijske rehabilitacije i Sveučilišnog odjela prometa i logistike, smjera cestovnoga prometa koji su se potvrdili kao društvena potreba. U ovom smo smislu voljni za suradnju i za bilo koju drugu potrebu i ideju, koja se pojavi u granicama naših kompetencija našeg znanstvenog i nastavnoga osoblja, pa čak i iznad toga u odgovarajućoj mjeri, oslanjajući se na iskustvo suradnje s prijateljima iz RH. Odgajanje i osposobljavanje te daljnje unapređenje naših kompetencija: profesora, asistenata i suradnika stalni je izazov kako bismo mogli odgovoriti na društvene izazove.
Neke procese nije moguće zaustaviti djelovanjem izoliranih subjekata, ali čvrsto vjerujem da se to može učiniti u sinergiji zajedničkoga djelovanja svih relevantnih čimbenika koji žele dobro ovoj zemlji i ovom narodu. U tom sam smislu uvijek na raspolaganju, uz moj već poznati moto: "Lagano, pomalo i samo naprijed".
Vecernji list
Vezani članci