Kosačin grad i katoličku crkvu izbacili iz federalnog proračuna

Na posljednjoj sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH prihvaćen je većinom glasova regulacijski plan povijesnoga gradskog područja Blagaj kod Mostara za razdoblje od 2011. do 2021. godine kojim su iz toga zaštićenog područja isključena dva vrlo vrijedna projekta. Radi se o povijesnom gradu hercega Stjepana Kosače, po kojemu je i cijelo ovo područje dobilo naziv, kao i crkva svetoga Trojstva u Blagaju.

Marginalizacija

Tada su, po tvrdnjama Večernjakovih sugovornika, obrazlagatelji zakona iz Ministarstva prostornoga uređenja Federacije BiH iznosili krajnje blijeda i neuvjerljiva obrazloženja. To praktično znači da katolička crkva, odnosno Stjepan grad neće dobivati novac iz ovoga ministarstva, što baca ozbiljnu sumnju kako se radi o smišljenoj marginalizaciji i pravoj slici i prilici ‘multietničnosti. Naime, Stjepan grad koji se nalazi iznad izvora rijeke Bune jedan je od temelja državnosti BiH koji svjedoči o njezinoj tisućljetnoj povijesti, koja se očito svima jednako ne dopada.

Predlagači u regulacijskome planu povijesnoga gradskog područja Blagaj pak navode da je najznačajniji i najatraktivniji lokalitet u predmetnom prostoru - prirodno-graditeljska cjelina Tekija u Blagaju, koja je doživjela intenzivne promjene u proteklom razdoblju koje također predstavljaju kulturocid, ali koji je očito proveden uz blagoslov određenih institucija. I upravo će se ispravljanje i tih pogrešaka plaćati iz federalnog proračuna. Navodi se da je, uz restorane na tome području koji su prešli sve dopuštene gabarite, izgrađen i novi kameni pješački most, što predstavlja jedinstven slučaj u kontekstu bespravne izgradnje na širem prostoru.

Prema mjerama zaštite koje je propisalo Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, posebno kada se radi o spomeniku I stupnja zaštite, navedeni bespravno izgrađeni objekti restorani s tendama moraju biti uklonjeni i čitav prostor mora biti vraćen u prvobitno stanje. Upozorava se da svi planirani objekti i sadržaji na tome području moraju biti pažljivo osmišljeni i integrirani u prostor, s obzirom da se Blagaj nalazi na Tentativnoj listi UNESCO-a od 2007. godine. U tom kontekstu moraju biti ispoštovane odredbe Konvencije o zaštiti svjetskog naslijeđa, kako eventualne neprimjerene intervencije u prostoru ne bi degradirale kulturne vrijednosti područja i dovele u pitanje upis na popis svjetskog naslijeđa UNESCO-a.

Džamija, hamam...

Uz to, po regulacijskom planu i u dogovoru s Povjerenstvom za zaštitu spomenika, potrebno je obnoviti i druge objekte kao što su povijesna građevina - Karađoz-begov hamam, u kojoj treba izvesti istraživačke radove, radove konstruktivne sanacije i konzervacije, uključujući i one koji imaju cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije BiH. Slične mjere se predlažu i za Karađoz-begov most u Blagaju koji je dorađivan na posve neprimjeren način, a što će opet platiti porezni obveznici FBiH, zatim kompleks Velagića kuća, Kolakovića kuća, Sultan Sulejmanova džamija, naselje Blagaj s mahalama.

vecernji.ba