FOTO   Kada će biti obnovljena Staklena banka?

Najvidljiviji su u središnjem i istočnom djelu grada. Robna kuća "Nama" i "Zema"u Titovoj ulici, robne kuće "Razvitak" i "Hit", "Staklena banka", objekt bivše Više djevojačke škole, zatim nekadašnji hotel "Energoinvest", zgrada "Inženjeringa", samo su neki od objekata o čijem značaju obnove je suvišno govoriti, a koji i dan danas, nakon toliko godina od prestanka rata, "krase" užu jezgru grada Mostara.

Izdvojimo objekt Gospodarske banke u Mostaru, poznatija kao "Staklena banka", koji je već nekoliko puta u procesu likvidacije bio oglašen za prodaju, nažalost, prošao je neuspješno. Hoće li i kada ovaj objekt ići na prodaju, još uvijek je nepoznato, piše "Dnevni list".

Sada kad su Španjolski trg i Gradska vijećnica obnovljeni, bilo bi poželjno da se i ovaj objekt obnovi kako ne bi "iskakao kao strašilo" iz središnjeg dijela grada. Nažalost, ništa bolja sudbina ne čeka ni preostale spomenute devastirane objekte.

Iako je federalna Vlada pokazala interes za kupnju ovog objekta, u cilju ujedinjavanja svih ministarstva i institucije Vlade na jednom mjesto u Mostaru, konkretnih poteza po tom pitanju još uvijek nema. Ista je zgrada zanimljiva Vladi s obzirom na korisnu površinu, lokaciju i namjenu. I sam federalni premijer Nermin Nikšić, komentirajući mogućnost kupnje nove zgrade, kazao je kako bi bilo dobro ujediniti sve institucije na jedno mjesto, no kako se još nisu odlučili, što potvrđuje i informacija da se u proračunu nije planirao novac za takvu investiciju. S obzirom da je ovo samo jedna od opcija spomenute Vlade, veliki upitnik je u zraku.

Kad će točno objekt ići na prodaju, i hoće li opće, "Dnevni list" je pokušao doznati od federalne Agencije za bankarstvo, no direktora Zlatka Barša nisu uspjeli kontaktirati. Likvidacijski upravitelj Senad Kazazić ranije je za taj list kazao kako postoje potencijalni kupci i veliki interes brojnih investitora, posebice kad su u pitanju financijske institucije.

Što će se graditi i kako, ovisi o samim investitorima. Razmatrana je i mogućnost da se, s obzirom na veličinu samog objekta, u jednom dijelu urade poslovni prostori, a u drugom dijelu stambeni prostori. To bi bila neka idealna kombinacija, jer velik je objekt da bi bio u potpunosti za iznajmljivanje, budući da se radi o 9 tisuća metara četvornih prostora. S obzirom da se radi o objektu koji je namjenski građen, da ima trezore, unutarnje garaže, da u prizemlju ima izuzetno arhitektonski riješen prodajni dio, objekt je idealan za neku financijsku instituciju. U prethodnom postupku prodaje je dobivena građevinska dozvola na bazi projekta koji je bio ranije, odnosno izvorni. Ako bi se htio raditi nešto drukčiji objekt, potrebno je dobiti novu građevinsku dozvolu, to je onda dug proces i vjerojatno se nikome ne bi isplatilo.

Godinama su postojali brojni kupci zainteresirani za kupnju zgrade "Staklene banke", ali su zbog neriješenog imovinskog statusa objekta završavali neuspješno. Najozbiljniji kupac je bila Hypo Alpe Adria banka d.d. Mostar, koja je bila potpisala i predugovor za kupnju ove zgrade. Hypo banka je za kupnju "Staklene banke" bila spremna izdvojiti pet milijuna maraka, a predviđeno je bilo da se nakon kupnje ovaj devastirani objekt pretvori u suvremenu poslovnu zgradu. Da se radilo o vrlo ozbiljnoj namjeri, potvrđuje činjenica da je banka za potrebe obnove naručila studiju stabilnosti konstrukcije zgrade koju je izradio Građevinski fakultet u Mostaru. Poslije toga objavljen je i peti natječaj za prodaju "Staklene banke" koji je ponovno poništen jer Gospodarska banka nije bila u mogućnosti osigurati u kratkom roku pravovaljane dokumente o vlasništvu, zbog čega je i poništen