FOTO  ČUVARI BAŠTINE 70 godina Muzeja Hercegovina

Raznolikost koja krasi Mostar i kreativno stvaralaštvo ostvareno kroz povijest može se pogledati u Muzeju Hercegovine koji od 1950. godine pronalazi, prikuplja, čuva te javnosti prezentira bogatu kulturno-povijesnu baštinu Mostara i Hercegovine.

Na očuvanju bogate arheološke građe radi pet kustosa koji uz to u časopisu “Hercegovina” objavljuju svoje znanstvene i stručne radove. 

Za generacije koje dolaze

Povodom 70 obljetnice od osnivanja razgovarali smo s Asimom Krhanom, direktorom gradskog muzeja Hercegovina koji je kazao kako muzej ima zadaću očuvati i sakupljati povijesne predmete, fotografije, artefekte kako bi generacije iza nas, a i turisti koji i jesu glavni gosti mogli vidjeti dio hercegovačke povijesti.

Muzej je podijeljen na četri lokaliteta u Starom gradu. Sastoji se od spomen kuće Džemala Bijedića otvorene 1981. godine, spomen kuće Svetozara Ćorevića koja je danas odjel za književnost, dok je u kuli Tara na Starom mostu 2006. godine smješten muzej Stari Most. Najnoviji odjel otvoren 2016. je Intrepretacijski centar koji služi kao vodilja turistima koji žele vidjeti sve ono bitno u Mostaru i šire.

Turisti svoj obilazak Mostara započinju sa Starog mosta te im je tako i prva destinacija kula Tara koja se prostire na pet katova gdje im muzejski kustos ispriča o povijesti te mogu pogledati stalnu postavku o razvoju grada Mostara oko mosta u svim njegovim aspektima od kulturnog, povijesnog, arhitektonskog, gospodarskog, vojnog do svakodnevnog. U turistički oblilazak spada autentičan arheološki lokalitet rađen u 15 stoljeću koji se nalazi u temeljima mosta.

“Turist koji odluči ući u muzej prvo siđe na tu najstariju točku gdje su ostatci ranijeg lančanog i drvenog mosta te ih koronološkim putem povedemo kroz postavku u kuli”, rekao je Krhan.

Drugi dio njhovog izleta Mostarom je Intrepretacijski centar gdje upoznaju običaje i kulturu življenja žitelja Mostara. “Ovaj objekt je prvi takve vrste u BiH na način da je je zamišljen kao početna točka za turiste gdje će dobiti sve informacije o ostalim muzejima, nekropolama i mjestima kao Rujište i Blagaj, ali i na određene sadržaje koji se održavaju tijekom ljeta.”

Direktor muzeja Asim Krhan kazao je za hercegovina.info kako ih dalje upute na odjela za književnost odnosno Spomen kuća Svetozara Ćorevića kako bi ih se upoznalo sa književnim opusom Mostara.

“Izložena je mala postavka o Svetozaru Ćoroviću, a pošto je sestra Alekse Šantića bila žena Svetozara Ćorevića znamo da je Šantić provodio vrijeme i ovdje. Zato se u kući se nalazi spomen soba i zbirka Alekse Šantića. Pored Ćorovića i Šantića u ovoj kuće se nalazi i postavka posvećena mostarskom piscu Hamzi Humi.

Poslijednja točka obilaska je povijesno odjeljenje odnosno Spomen kuća Džemala Bijedića gdje je izložena postavka o Džemalu. Kuća je primjer arhitekture i kulture življenja stanovništva kroz posljednja tri stoljeća. Za ovu postavku prikupljeno je 12.300 muzejskih jedinica, od fotografija, albuma, trodimenzionalnih predmeta, pisma, filmskih traka itd.

U bogatoj arheološkoj zbirci je mač iz 9 stoljeća, kaciga iz 5. stoljeća prije nove ere, a u tradicionalnoj bosanskoj sobi izložena je narodna nošnja, zlatovez, posuđe iz mostarskih zanatskih radnji te primjeri tradicije drvorezbarstva. U jednoj od soba turistima je predstavljena hercegovačka tradicija sadnje duhana, a kroz obilazak ove kuće možete vidjeti prvi klavir donešen u Mostar 1880. godine!

Žena vunu prede

Izložen je havan za duhan, vrcanjka za med te razne vrste preslica, a cijela priča o ovoj sobi prikazana na zidu s velikom autentičnom slikom iz Prozora uslikanom 80-tih godina. Na zidu se nalazi predivna fotografija žene iz Vitine kojom kustosi lakše mogu pojasniti što je to preslica i kako se zapravo prela vuna. Jedan dio arheološke građe stećci i jedan sarkofag su izloženi ispred Centra za kulturu u Mostaru.

“U suštini to je postavka o povijesti 20 stoljeća. Priča o Bijediću je priča o 70-tim 80-tim godinama – o ekonomskom razvoju Mostara i okolice, izgradnji pruga, tvornica i razvoju kulturnog života na osnovu ekonomskog pa sve do 90-tih godina. Tako da turist ako je zainteresiran može obilaskom dobiti velik dio informacija te tako formirati sliku o gradu od ljudi koji se time bave i to istražuju”, rekao je direktor muzeja Krhan.

Dodao je kako je cijela bivša Jugoslavija odnosno svi koji su imali građu vezanu za Bijedića dali su svoj doprinos te je napravljena jedna velika spomen kuća s ogromnom građom te zaključio kako je osim postavke o Džemalu ovaj dio i povijesno odjeljenje muzeja gdje se povijest grada nalazi u zbirkama.

Kaže kako je njihov prioritetni posao osigurati turistima da imaju što vidjeti u muzeju kada dođu dok komercijalizacijski dio odrađuju prvenstveno turističke agencije.

“Mi smo državana institucija, ne idemo na brutalnu komercijalizaciju, velik broj agencija zna za muzej. Vrata su im širom otvorena. Turizam je nešto sekundarno na našu primarnu djelatnost”, rekao je Krhan.

Na kraju razgovora Krhan se naglasio kako muzej koji je na UNESCO -vom popisu, muzej s ovolikom građom treba imati adekvatan prostor sa depoima, sa konzervatorsko preparatorskim radionicama kao drugi muzeji. “Muzej zaslužuje jednu ogromnu zgradu sa ovako bogatim zbirkama, velikom građom i velikim planovima za budućnost”, zaključuje.