FOTO  Anita Martinac pred zagrebačkom publikom

Roman su predstavili Benjamin Tolić, prikaz Mate Kovačevića pročitala je Hloverka Novak Srzić, a moderator programa bio je Stjepan Šešelj.

- Likovi u ovom romanu nisu plod mašte autorice, niti je radnja fikcija. Riječ je o stvarnim događajima od prije više od sedam desetljeća ispričanim kroz četiri životne priče - istaknuo je Tolić

Govoreći o određenim procesima u hrvatskom društvu i ulozi medija, Tolić se dotakao izraza "Konzervativna revolucija" istaknuvši da je to u suprotnosti sa zdravom logikom.

- Konzervativizam je opcija zadržavanja postojećeg sustava vrijednosti a revolucija je promjena određenog sustava nasilnim putem. Nije mi poznato da je bilo kada u povijesti netko izvodio revoluciju kako bi zadržao postojeće stanje. To je naprosto oprečno zdravoj logici. Stoga je i lansiranje tog izraza u javni prostor obično bacanje prašine u oči, odnosno pokušaji zbunjivanja naroda - ocijenio je Tolić.

Kao primjer suprotan tim trendovima naveo je dva romana Anite Martinac.

- Anita Martinac radi drugačije. Ona se svojim pisanim djelima bori za istinu čak i više nego je to ranije činila kao bojovnica u Hrvatskom vijeću obrane. Naprosto jer je prepoznala da je Domovinski rat završen prije dva desetljeća a da se ključna bitka danas vodi na području kulture. Autorica rasvjetljuje istinu s konca Drugog svjetskog rata bez da se priklanja nekoj strani ili bilo koga osuđuje. Kao dobra poznavateljica povijesti majstorskim perom Martinac je smjelo i otvoreno prikazala vjerodostojnu sliku prošlosti te kroz likove koje opisuje a koji su stvarni prikazuje i sve one znane i neznane junake i žrtve koje su stradale na koncu Drugog svjetskog rata - zaključio je Tolić.

Hloverka Novak Srzić nije krila svoje oduševljenje otkrićem Martinčeve kao rijetkog autora po temama koje obrađuje te bez imalo susprezanja rado je preporučila svojim kolegama novinarima cijeneći stil njenog pisanja.

U prikazu romana Posljednji Mate Kovačević naglašava da se osim tematske iznimnosti, čar ovome, kao i ranijem romanu Medaljon, pružena dokumentaristička građa, njeno prikupljanje i istraživanje, ali i vjerodostojno umjetničko oblikovanje.

Na koncu, autorica je u svom prepoznatljivom stilskom izričaju pročitanim ulomkom dočarala radnju romana, zahvalila se predstavljačima te citirala riječi Šimuna Marića izrečene na mostarskom predstavljanju.

- Mi smo svojim progoniteljima oprostili ali im nikada nećemo zaboraviti , riječi su Šimuna Marića jednog od glavnih likova ovog romana - riječi su kojima je autorica završila svoje predstavljanje zagrebačkoj publici.