Mogućnost raftinga na rijeci Trebižat

Hercegovina.info
Vidi originalni članak
Prvi oblik današnjih rafting čamaca se pojavljuje u vojsci, što je znatno pridonijelo da ova aktivnost danas bude jedan od neizostavnih dijelova kineziološke rekreacije i sporta na otvorenom, te postane dostupna velikom broju sportaša i rekreativaca bez obzira na spol i dob.

Današnji oblik raftinga započeo se razvijati tek potkraj osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, kada je došlo do razvoja novih tehnologija i materijala, što je znatno pridonijelo popularizaciji ovog sporta. Međutim, važno je spomenuti da je rafting pored sporta i kineziološke rekreacije i pokret za očuvanje rijeka i prirode.

Rijeka Trebižat je smještena u samom srcu Hercegovine u općini Ljubuški i proteže se od svojega izvora u Posušju do ušća u Neretvu u Strugama dužinom od 50km.

Tako da je de facto susrećemo pod devet imena : Culuša - Ričina - Brina - Suvaja (Posušje), Matica - Vrlika (Imotski), Tihaljina - Mlade - Trebižat (Ljubuški). Tihaljinom se naziva riječni tok od izvora u Peć Mlinima, pa do Groblja na Mladima(Veliki most). Od Velikog mosta pa sve do Parila kraj Otoka naziva se Mlade, jer se po narodnoj legendi pomlađuje iz izvora Klokun u Klobuku. Od Parila pa do Jegetina(Sastavci), gdje se ulijeva Vrioštica naziva se Prokop, a dalje sve do ušća u Neretvu se naziva Trebižat.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rijeka Trebižat stvara predivni zeleni pojas koji obiluje velikim bojem brzaka, slapova, podvodnih spilja, spilja, virova, i raznovrsnih oblika biljnog i životinjskog svijeta. Pored mnoštva manjih izdvajaju se i dva bisera, dva velika vodopada: Kravica(od 26- 28 metara visine, sa vodenim amfiteatrom ispod slapa promjera 120 metara), i Koćuša (visine 10-12 metara, sa amfiteatrom od 30 metara).

Cijeli tok rijeke je jako pogodan za sve vodene sportove (kajak, kanu, rafting, obuku plivanja, skokove u vodu i ronjenje), kao i za ribolov, pješačenje, trčanje, biciklizam i druge sportove.

Riječ rekreacija dolazi od latinske riječi(rec-reo-are), što u prijevodu znači: ponovno stvarati, obnavljati, odmarati, jačati, razonoditi, itd. Rekreacija je tjelesno aktivan, zdrav i kulturan način života suvremenog čovjeka. Ona ima zadatak da popravi kvalitetu života, podigne je na jednu veću razinu i zadovolji osnovne (primarne) ljudske potrebe za kretanjem, bez kojih nema opstanka.

U današnje vrijeme sve brži tempo života i globalizacija, sveli su ljudsko kretanje na minimum, zbog toga su uništavanje zdravlja i ljudska nebriga za okoliš, učinili boravak u prirodi neophodnim za održavanjem vitalnosti i zdravlja svakog pojedinca.
Zbog toga se rafting pored ostalih kinezioloških aktivnosti, preporučuje kao izvrsno sredstvo rekreacije za opuštanje od svakodnevnice, ali i za održavanja zdravlja i kondicije.

Što je potrebno za rafting ?
Oprema koju mora posjedovati svaki sudionik raftinga u cilju zaštite i očuvanja zdravlja, i bez kojeg se ne smije započeti spuštanje sastoji se od:
1. Zaštitna kaciga - protiv ozljeđivanja( udarac u stijenu, u veslo, u drvo, u čamac i ostale objekte).
2. Zaštitni prsluk - protiv utapanja nakon prevrtanja ili pada u rijeku.
3. Zaštitno odijelo i cipele -protiv smrzavanja.

Zašto rafting?
Uvriježeno je mišljenje da je rafting ekstremni, pustolovni sport visokog rizika, predodređen samo za dobro pripremljene i uvježbane pojedince. Međutim, ta tvrdnja nije istinita jer se odabir stupnja zahtjevnosti rijeke može uskladiti sa stupnjem utreniranosti samih sudionika, i prilagoditi ga svim grupama bez obzira na dob i spol.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svaki pojedinac može ići na rafting bez obzira na vještinu i prijašnje znanje, osobito ako se osloni na iskusne pojedince (skiper) i dobru opremu. Skiper, vodič upravlja, rukovodi čamcem u kojem se nalazi posada smještena sa lijeve i desne strane čamca sa veslima. Skiper se nalazi na zadnjem djelu čamca odakle rukovodi spuštanjem, dajući posadi informacije prije i za vrijeme samog spusta kako bi spust završio uspješno.

Bitno je također napomenuti da sudionici tokom cijelog puta ne smiju ni u jednom trenutku uništavati ili oštetiti bilo koji dio rijeke i okoliša. Posada je dužna sve vrećice i smeće koji su korišteni etapom ponijeti sa sobom i odložiti u kantu za smeće. Rafting, osim što je oblik rekreacije i sport, to je ujedno i pokret za očuvanje rijeka i prirode uopće.

Kako je s vremenom došlo do razvoja novih tehnologija i materijala, rafting je od jednog ekstremnog sporta postao, sport i oblik rekreacije kojim se mogu koristiti sve populacije za relaksaciju i opuštanje. Osim toga on ima zdravstvenu, obrazovno-odgojnu i socijalnu funkciju.

Zbog svih svojih prednosti kako rekreacija tako i sami rafting postaju bitan čimbenik u turističkoj ponudi i čini aktivnu komponentu turizma u svakoj državi.

Rafting na Trebižatu

Danas rafting kao sport i oblik rekreacije zauzima značajno mjesto u državama sa razvijenim turizmom. Rijeka Trebižat zbog obilja vode, biološke raznolikosti, jedinstveni sedrenih barijera nudi velike mogućnosti rafterima i onima koji vole rijeku i prirodu. Zbog svih svojih prednosti koje nude rijeka Trebižat i rafting, trebalo bi posvetiti više pažnje i vremena za organiziranje takmičenja i turističkih ruta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Također je važno spomenuti da je rijeka Trebižat cijelim svojim tokom pitka i da temperatura vode u zimskom razdoblju rijetko pada ispod 10 stupnjeva Celzija, zbog čega je jako privlačna turistima i običnim slučajnim prolaznicima.

Zahtjevnosti spusta rijekom Trebižat određena je njenom kategorizacijom. Stupanj zahtjevnosti varira zavisno od promjena u vodostaju rijeke u ljetnom (gdje je mali stupanj zahtjevnosti), dok je u zimskom razdoblju (visoki stupanj zahtjevnosti).

Pravi zaljubljenici u ovaj oblik rekreacije i sporta koriste dionicu Peć Mlini - vodopad Kravica dužine 25 km i teže za što većim vodostajem tako da se spust pretvara u ekstremni sport. Za osobe u dobroj formi preporučujemo dionicu od sela Veljaci do kupališta Čeveljuša u dužini od 11km, dok za one skromnijeg znanja i forme dionicu, Otunj - Čeveljuša u dužine 6 km. Na području općine Ljubuški djeluje „Društvo pedagoga tjelesne i zdravstvene kulture", pri kojem postoji „Rafting" sekcija koja vrši obuku za sve zainteresirane polaznike kao i samo spuštanje po dogovoru.

Zbog svih obaveza i problema koje nosi današnje vrijeme, pojedinci imaju sve manje slobodnog vremena i nisu svjesni važnosti tjelesne aktivnosti. I to malo slobodnog vremena što im preostaje ljudi provode u kući ispred televizora u stolicama i foteljama ili u automobilima. Samo je mali broj onih koji svoje slobodno vrijeme pokušavaju iskoristiti aktivnim odmorom tj. nekim oblikom rekreacije.

Čovjek si tehnološkim napretkom olakšava rad i skraćuje vrijeme provedeno na radnom mjestu, no pasivno provedenim slobodnim vremenom istovremeno ugrožava svoje zdravlje, tj. kvalitetu i kvantitetu životnog vijeka.

Pošto nam je poznato da priroda pozitivno djeluje na ljudski organizam, te se ljudi u njoj oslobađaju stresa uzrokovanog načinom života u današnjim uvjetima. Upravo zbog toga smo ovim radom pokušali približiti i preporučiti rafting svim osobama kao izvrsno sredstvo rekreacije i aktivnog odmora. Svojom pristupačnošću i jednostavnošću rafting je pogodan za sve osobe i ima sve više pristalica u svim dobnim i spolnim kategorijama.

Iz svega do sada navedenoga može se lako zaključiti da je rafting jedan od najpristupačnijih oblika rekreacije koji pozitivno utječe kako na fizičko, tako i na psihičko i socijalno zdravlje sudionika i ostaje u sjećanju kao jedan doživljaj koji će teško zaboraviti. 

Moramo se vratiti prirodi da je upoznamo i da živimo po njenim zakonima jer smo i mi dio (ili produkt) nje same. Osim toga, ratnik koji za saveznika ima prirodu je nepobediv. Ako uzmemo u obzir potrebu čoveka da se vrati prirodi sa stanovišta zdravlja, kako fizičkog tako i psihičkog, onda su izleti u prirodu minimalna aktivnost koju treba da preduzmemo u ovom pravcu.

Bilo koji razlog je dobar da izađemo u prirodu, da treniramo u šumi, da do nje dođemo na primjer biciklima. I nadasve da se družimo i učimo zajedno o prirodi, zdravlju, ljubavi i svemu što je prirodno i normalno i onakvo kakvo smo pronašli da ostavimo za sljedeće generacije. Postoji stara narodna poslovica: „Bog prašta uvijek, čovjek nekada, a priroda nikada."

Izvor: Hum.ba

Vezani članci